26.08.2006. (Luka Capar)
Krediti u »švicarcima« neće poskupjeti
Analiza HNB-a, u kojoj se poziva na oprez prilikom podizanja kredita u CHF, u pojedinim je medijima protumačena kao najava udara na standard
Rate kredita vezane uz švicarske franke neće preko noći porasti za čak 18 posto, kao što se posljednjih dana nagađalo u medijima. Zaključak koji je izvučen iz upozorenja HNB-a o visokoj razini valutnog rizika, i mogućnosti promjene kamatnih stopa, potpuno je suprotan primjerima iz prakse.
Zagrepčanin koji je 2001. godine podigao stambeni kredit Raiffeisen banke, u iznosu od 70.000 njemačkih maraka, danas vezan uz euro, ratu kredita u siječnju 2004. platio je oko 3495 kuna, dok je rata u srpnju ove godine iznosila 3288 kuna, što je smanjenje od 207 kuna, a prisutno je i smanjenje same kamate.
Slična je i situacija sa spornim kreditima u švicarskim francima, gdje primjer iz prakse pokazuje kako rata kredita vrijednosti 45.000 CHF, podignutog prije dvije godine u Erste banci, konstantno pada. Rate kredita koji su vezani uz švicarski franak trenutno su na najnižoj razini od uvođenja, čemu je uzrok i stalno jačanje kune. Točan je podatak kako je prisutan stalni trend opadanja visine kreditnih rata, poručuju iz Erste banke. »Naša banka zasad ne planira podizanje kamatnih stopa, a klijenti uvijek mogu zamijeniti dosadašnji kredit nekim povoljnijim, uz moguću promjenu valute«, odgovorili su Vjesniku iz Erste banke.
Iz ostalih banaka nisu željeli komentirati medijske glasine, no neslužbeno doznajemo kako povećanja kamatnih stopa zasad neće biti. Analize HNB-a već mjesecima upozoravaju na preveliku zaduženost banaka u inozemstvu, kao i samih građana, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je udio dugoročnih kredita banaka stanovništvu nominiranih u stranoj valuti visokih 88 posto. S druge strane, HNB potvrđuje kako kamatne stope poslovnih banaka iz godine u godinu padaju, pa je kamata od 12 posto krajem 2000. godine, krajem 2005. iznosila 7 posto. Upozorenja koja dolaze iz središnje bankovne institucije nisu bez razloga, i jasno je kako je cilj smanjiti ukupnu nacionalnu zaduženost, no razloga za paniku, i katastrofične najave svakako nema.
Izvor: vjesnik.hr
|
|
|
|