10.10.2006.
Zakon o sekuritizaciji u Saboru početkom iduće godine
U sklopu izrade tog zakona izradit će se i procjena utjecaja regulative na gospodarstvo
Zakon koji regulira sekuritizaciju, odnosno izdavanje vrijednosnih papira na temelju budućih prihoda od određenih vrsta imovine (stambeni krediti, auto krediti, prihodi po kreditnim karticama, cestarine i sl.), trebao bi se naći u prvom čitanju u Saboru u prvom kvartalu iduće godine, informacija je iz Ministarstva financija.
Rečeni zakon se prvi puta izrađuje kroz javno-privatni dijalog prema metodologiji EU, ističu u tom Ministarstvu, objašnjavajući kako su u proces uključeni predstavnici javnog sektora poput Ministarstva, HNB-a i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, predstavnici bankarske industrije (Hrvatska udruga banaka) te međunarodnih financijskih institucija poput Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj te njemačke razvojne banke KfW.
U sklopu izrade tog zakona izradit će se i procjena utjecaja regulative na gospodarstvo, a u Ministarstvu kažu kako je izrada ovog zakona tek početak te da bi se takva analiza trebala raditi i pri izradi budućih zakona. Djelatnike Ministarstva će za analizu, između ostalog i pri izradi ovog zakona, educirati vanjski suradnici, pa će Ministarstvo takve procjene ubuduće raditi samo.
Otvorenost javnosti pri izradi ovog zakona demonstrirana je i kroz otvaranje posebne web-stranice kroz koje zainteresirani, stručnjaci i analitičari, mogu do 17. listopada ostaviti svoje komentare na radnu verziju, a ti će se komentari uzeti u obzir pri izradi konačne verzije zakona, dodaju u Ministarstvu.
U HANFA-i, agenciji koja će izdavati licence tijelima koja će izdavati vrijednosne papire kroz sekuritizaciju, kažu kako je taj zakon «kruna razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj.» Tamo su ukazali i na moguće probleme koje bi mogla donijeti sekuritizacija, a jedan od njih je i moguć rast vanjskog duga ako bi vrijednosne papire kupovali inozemni investitori.
No, u HANFA-i kažu kako će se takva mogućnost strogo kontrolirati kroz suradnju sa središnjom bankom, a u Ministarstvu financija su dodali da će se utjecaj sekuritizacije na visinu vanjskog duga Hrvatske kroz nekoliko scenarija pokušati predvidjeti i tijekom same procjene utjecaja regulative na gospodarstvo.
U Ministarstvu kažu i da im još nije poznato za koje bi vrste imovine banke, kao institucije koje bi najviše mogle koristiti sekuritizaciju, mogle biti najviše zainteresirane, a što se tiče poreznog tretmana tijela koje izdaju vrijednosne papire, on će biti sličan praksi u Njemačkoj jer se glavnina hrvatskog poreznog sustava oslanja na njemačka rješenja.
Izvor: Bankamagazin
|
|
|
|