02.12.2009.
Magazin Banka: Zaba i Erste najviše kreditirali, PBZ i RBA se povukli
PBZ se s kreditima klijentima u devet mjeseci 2009. godine zadržala na razini 2008. RBA je smanjili kredite klijentima za čitavih 2,2 milijardi kuna
Potražnje za kreditima gotovo nema, priznaju bankari. Srednjoročni poslovni izgledi poduzeća su loši, pa je svaka nova investicija (npr. Atlanticovo otvaranje nove tvornice) ravna senzaciji, a za građane je zbog rasta nezaposlenosti i nesigurnosti radnih mjesta kreditiranje zaustavljeno, pa je njihova zaduženost kod banaka krajem listopada 5,5 mlrd kuna manja nego početkom godine.
Logično je da će se građani ponovno pojaviti tek u drugoj fazi gospodarskog oporavka nakon što se kompanije ohrabre i dobiju vjetar u leđu iz banaka. Za sada, od toga nema ništa.
Ove su godine banke najviše kreditirale državu kao najkvalitetnijeg dužnika, građani kao da su završili na crnoj listi, a od poduzetnika najteže su prošla mala i srednja poduzeća, o čemu piše u novom broju magazin Banka.
|
Najviše zabrinjava upravo pad kreditne aktivnosti za poduzeća. Još početkom godine nije izgledalo tako crno, ali novo izvješće Hrvatske narodne banke otkriva kako su se ukupni krediti trgovačkim društvima smanjili na 93,13 mlrd kuna, to je jedna milijarda manje nego početkom godine.
Zagrebačka banka je u devet mjeseci 2009. godine odobrila 4,8 mlrd kuna kredita klijentima, uključujući državu odnosno njezina poduzeća. Povećala je i kredite financijskim institucijama.
Privredna banka Zagreb se s kreditima klijentima zadržala na razini 2008., a povećala je zajmove financijskim institucijama.
Erste, koja se ove godine hvali kako je od velikih banaka najsklonija poduzetništvu, ukupno je u devet mjeseci odobrila 2,4 mlrd kuna, a samo u trećem tromjesečju 1,1 mlrd.
RBA je smanjili kredite klijentima u devet mjeseci 2009. za čitavih 2,2 mlrd kuna. Ulagala je više u vrijednosne papire za trgovanje, u depozite kod banaka i u kredite financijskim institucijama, objavili smo u analizi magazina Banka u kojoj smo usporedili velike banke.
Izvori financiranja nisu bili upitni, a banke očekuju da ni u sljedećoj godini neće biti problema.
Zagrebačka banka računa na mogućnost većih posebnih aranžmana s inozemnim kreditorima u 2010. Takve mogućnosti u okviru posebnih kreditnih linija za nove razvojne projekte donose i nešto povoljniju cijenu, npr. kredita za malo poduzetništvo. Sredstvima iz takvih kredita banka će podržati ekonomski opravdane razvojne projekte, naročito u turizmu i poljoprivredi, kažu u najvećoj banci.
|
Raiffeisenbanka, četvrta po veličini, u 2010. planira rast kredita za 6 %, najviše poduzećima. U prvoj polovici 2010. očekuje se rast kreditiranja velikih tvrtki, a nakon što one stabiliziraju poslovanje u drugoj polovici godine više kredita će se moći usmjeriti i na male tvrtke, kaže glavni ekonomist RBA Anton Starčević.
U petoj po veličini, Hypo Alpe-Adria banci, napominju kako bi značajan proizvod mogle bi biti kreditne linije za restrukturiranje. Banke bi sustavno pratile taj proces u poduzećima, što bi smanjilo percepciju rizika kod takvih klijenata, kaže Markus Ferstl, predsjednik Uprave HAAB-a.
Hoće li banke i kompanije u 2010. hrabrije izaći iz opasnog kruga nepovjerenja i iščekivanja, nitko ne zna. Velike kompanije s državnim garancijama ili u vlasništvu stranaca vjerojatno će se uredno refinancirati kao i dosad, ali oporavak gospodarstva teško će započeti bez povratka povjerenja, jer je ono nužno i za pokretanje biznisa i za nove kredite.(Bankamagazin)
|
|
|
|