18.01.2008.
Kamatne stope na kunske kredite u padu, na one s valutnom klauzulom u porastu
Najave nekih banaka kako bi mogle podizati kamatne stope, prvenstveno zbog rasta stope inflacije, ne bi trebalo zanemariti
Prosječne kamatne stope na kunske kredite u hrvatskim bankama su u padu, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB), dok stope na kredite s valutnom klauzulom rastu.
Tako je u godinu dana do listopada lani, prosječna kamatna stopa na dugoročne kunske kredite pala s 8,12% na 7,6% i to zahvaljujući padu kamatnih stopa na kredite stanovništvu – s prosječnih 9,75% na 7,87%.
Istovremeno, prosječna kamatna stopa kod kredita poduzećima porasla je sa 6,09% na 6,84%.
Pad prosječnih kamatnih stopa za kunske kredite zabilježen je i kod kratkoročnih kredita. One su u godinu dana pale s 9,86% na 9,33% (mada su u kolovozu i rujnu lani nakratko porasle iznad 10 posto).
I kod kratkoročnih kredita pad je posljedica snižavanja prosječnih stopa za kredite stanovništvu (sa 11,6% na 10,8%), dok je kod poduzeća zabilježen rast, sa 6,94% na 7,23%.
Za razliku od kunskih, kod kredita s valutnom klauzulom je u razdoblju od listopada 2006. do listopada 2007. godine zabilježen rast i kod dugoročnih i kod kratkoročnih kredita.
Jedina razlika je ta da su kod dugoročnih kredita s valutnom klauzulom prosječne stope za stanovništvo rasle, a za poduzeća padale.
Prosječna kamatna stopa za sve dugoročne kredite s valutnom klauzulom porasla je u godinu dana sa 6,26% na 6,6%, a za kratkoročne tek minimalno sa 6,79% na 6,8%..
Kao rezultat ovakvih trendova razlika u prosječnoj cijeni dugoročnih kredita između čisto kunskih i onih s valutnom klauzulom pala je na tek jedan postotni poen (7,6% u usporedbi sa 6,6%).
Uzroke za ovakav trend treba tražiti prije svega u sve većoj atraktivnosti kune kao valute u kojoj će banke plasirati kredite, dijelom zbog njene stabilnosti i sve manjeg tečajnog rizika, a i dijelom zbog toga što je inozemno financiranje banaka, zbog mjera središnje banke kojima je cilj bilo zaustavljanje rasta vanjskog duga, postalo skuplje.
Iako je na godišnjoj razini (listopad prošle u odnosu na listopad 2006. godine), zabilježen pad prosječnih kamatnih stopa za kunske kredite, oscilacije tog prosjeka iz mjeseca u mjesec govore kako niti taj padajućih trend nije vrlo čvrst.
|
Najave nekih banaka kako bi mogle podizati kamatne stope, prvenstveno zbog rasta stope inflacije, ne bi trebalo zanemariti, no svakako u obzir treba uzeti i konkurenciju na bankarskom tržištu koja je i dalje vrlo snažna.
Iako trenutno postoje indikacije da bi se u budućnosti trebao očekivati rast kamatnih stopa na kredite, bez nekih značajnijih udara na financijski sustav ne bi trebalo očekivati da će te kamate pretjerano rasti.
Potrebno je, također, pričekati podatke o kamatnim stopama za studeni i prosinac te za početak ove godine, kada je stopa inflacije zabilježila znatniji skok, kako bi se sa većom sigurnošću moglo reći kakav je točno njen utjecaj na domaće kreditno tržište i mogu li građani očekivati rast kamatnih stopa i kod kunskih kredita. (Bankamagazin)
|
|
 |
|