19.06.2011.
Vjesnik: Rata nešto niža, ali dug veći i za 360.000 kuna
Uz najbolju namjeru Vlade, rate će se donekle smanjiti, ali kao što se nije isplatilo konvertirati kredit iz švicarskog franka u euro, tako se neće isplatiti ni produljiti rok otplate
Vodeći ljudi osam banaka u Hrvatskoj s Vladom su u petak potpisali Memorandum o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita.
Papir je to kojim bi se dužnicima trebala olakšati otplata kredita nakon što je švicarski franak skočio na rekordne razine, pa je tako u petak prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke zabilježio vrijednost od 6,15 kuna.
Bankari su više puta isticali da nemaju prostora pomoći građanima rušenjem kamatne stope, pa su im ovim dokumentom ponudili produljenje roka otplate kredita, čime će se dužnicima donekle smanjiti opterećenje, piše Vjesnik.
Čak 41 posto svih stambenih kredita denominiran je u švicarskim francima, a iako su građani najbolji platiše u ovom trenutku, prema podacima Hrvatske narodne banke, njih oko 8 posto ima problema s otplatom kredita, pa se u skupinu loših kredita svrstavaju oni stambeni vrijedni 2,5 milijardi kuna.
"Vlada i banke potpisale su Memorandum sa zajedničkom željom da pomognu građanima u poteškoćama koji zbog jačanja franka osjećaju tjeskobu i strah", rekla je premijerka Jadranka Kosor te zahvalila i Javnobilježničkoj komori koja je snizila troškove solemnizacije.
Dodala je da taj dokument znači dodatno jačanje financijske stabilnosti i discipline u Hrvatskoj. Memorandum je dobra poruka tim građanima, premda Vlada zna da banke i samostalno nude razne aranžmane i rješenja kojima olakšavaju vraćanje kredita, dodala je premijerka.
Kako je u vrijeme popularnosti kredita u 'švicarcima', tečaj bio znatno povoljniji, oko 4,8 kuna za franak, klijentima koji su se zbog povoljnijih kamatnih stopa odlučili na tu valutu, rate su posljednjih mjeseci skočile za otprilike 22 posto.
Na primjer, kredit u protuvrijednosti 150.000 franaka uz rok otplate od 30 godina u Splitskoj banci stoji oko 882 franka mjesečno, što znači da je rata od mirnih vremena kad je iznosila 4.233 narasla na 5.424 kune, ili nešto manje od 1.200 kuna, a to je mnogima neizdrživo.
|
Sad im se prema Memorandumu nudi mogućnost prolongiranja kredita, a koliko je to isplativo, Vjesnik je provjerio u bankama uključenim u dogovor.
Uz najbolju namjeru Vlade, rate kredita donekle će se smanjiti, ali kao što se nije isplatilo konvertirati kredit iz švicarskog franka u euro, tako se neće isplatiti ni produljiti njegovu otplatu.
Dakle, banke su pristale klijentima s poteškoćama rastegnuti kredit na maksimalno 40 godina te odreći se naplate naknade na izmjene dogovorenih uvjeta, čemu se pridružuju i javni bilježnici koji će potvrdu (solemnizaciju) dodatka ugovora o kreditu naplaćivati oko 300 kuna, umjesto visokih naknada koje su sezale i do nekoliko tisuća kuna.
Ipak, to je tek kap u moru troškova koje će klijent naposljetku platiti, jer će mu banke pri prolongiranju naplatiti kamate na glavnicu pa će konačni troškovi kredita biti po nekoliko desetaka tisuća švicarskih franaka viši od originalnih.
Usporedba kredita napravljena je na primjeru stambenog kredita u protuvrijednosti 100.000 eura, preračunatoj u švicarske franke, što je 2005. bilo oko 150.000 švicarskih franaka, uz nepromijenjenu kamatnu stopu na rok otplate od 30 godina.
Računica Hypo Alpe Adria banke pokazuje da bi za takav kredit 2005. bila ugovorena stopa od 5,25 posto na temelju koje bi klijent ukupno otplatio 198.790,36 eura u 30 godina, s anuitetom od 552 eura.
Ako bi prolongirao kredit na rok od 40 godina, ukupni troškovi narasli bi, uz nepromijenjenu kamatnu stopu, na 216.000 eura. Dakle, zbog dulje otplate kredit bi za klijenta bio skuplji oko 17.000 eura.
U sličnoj su situaciji i klijenti SG-Splitske banke. Izračun je prilagođen izmjenama kamatnih stopa od 2005. do danas pa je kao prosječna stopa uzeto 5,5 posto. Na rok od 30 godina anuitet bi iznosio 882,29 franaka, pri čemu bi ukupni kredit nakon 30 godina klijent platio oko 317.000 franaka.
Ako se rok otplate produlji na 40 godina, nova mjesečna rata stajala bi 768 švicarskih franaka, a ukupna cijena kredita popela bi se na 377.000 franaka. To znači da bi klijent zbog rate niže za 700 kuna, mjesečno banci otplatio dodatnih 60 tisuća franaka, ili prema kretanjima današnjeg tečaja, oko 360.000 kuna.
|
U Raiffeisen banci bi za kredit u vrijednosti 100.000 švicarskih franaka na rok od 30 godina klijent plaćao ratu od 521,6 franaka. Time bi ga na kraju kredit stajao oko 187.000 franaka, jer je 2005. u toj banci kamatna stopa na kredite u 'švicarcima' iznosila 4,75 posto.
Kad bi se kredit prolongirao na 40 godina u srpnju 2011., klijent bi plaćao preostalih otprilike 400 rata po 441 švicarski franak pa bi na kraju vratio oko 218 tisuća franaka. Time bi nastala razlika od oko 30.000 franaka već na iznos, koji je u startu 50 posto niži od prethodna dva primjera.
Izračun dakle pokazuje da se unatoč osjetno nižoj mjesečnoj rati, ne isplati produljivati rok otplate, no ne treba zanemariti da je Memorandumom Vlada obvezala poslovne banke da moraju besplatno skratiti produljeni kredit na klijentov zahtjev.
Stručnjaci ipak napominju da su klijenti koji su preuzeli obvezu kredita u 2005. i dalje u povoljnijem položaju u odnosu na one čiji su krediti bili denominirani u euru. (Vjesnik)
|
|
 |
|