06.09.2011.
RBA analiza: Depoziti banaka porasli 2,5 mlrd kuna
Krajem srpnja depoziti poslovnih banaka iznosili su 217 milijardi kuna, što je 1,2% više nego na kraju lipnja
Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni depoziti poslovnih banaka, štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te depozitni novac, na kraju srpnja iznosili su 217 milijardi kuna, što je 2,5 milijardi kuna ili 1,2% više nego na kraju lipnja, pišu u utorak nove RBA Analize.
Tome je pridonio rast kunskih i deviznih štednih i oročenih depozita, dok je depozitni novac zabilježio pad na mjesečnoj razini.
Nadalje, mjesečnom rastu depozita najviše je pridonio rast deviznih depozita za 2,4 milijarde kuna, koji ima sezonski karakter te je posljedica priljeva deviza od turizma.
Na godišnjoj razini stopa rasta ukupnih depozita je i dalje umjerene te ne odskače od godišnjih stopa rasta u prethodnim mjesecima (+4%).
Devizni depoziti
S obzirom da 79% štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti, godišnji rast je zasigurno i posljedica tečajnih promjena s obzirom da je kuna u odnosu na euro oslabila za 2,8% u odnosu na kraj srpnja 2010.
Štedni i oročeni devizni depoziti na kraju su srpnja dosegnuli 143,2 milijarde kuna, što je 2,9% više u odnosu na srpanj prošle godine, ali u odnosu na kraj 2010. devizni depoziti i dalje bilježe pad, -4,4 milijarde kuna ili -3%.
S druge strane, štedni i oročeni kunski depoziti bilježe rast, no zbog kontinuiranog smanjivanja u 2009. i 2010. godini, još uvijek su znatno ispod razina prije krize.
Štedni i oročeni kunski depoziti na kraju su srpnja iznosili gotovo 38 milijardi kuna, što je 3,2 milijarde kuna ili 9,1% više nego na kraju 2010. pa su kunski depoziti uz depozitni novac, 35,9 milijardi kuna na kraju srpnja, pridonijeli rastu ukupnih depozita u ovoj godini.
U srpnju je također vidljiv snažan rast depozita središnje države kod HNB-a.
Depoziti središnje države na kraju su srpnja iznosili 9,4 milijarde kuna, što je 4,2 milijarde kuna više nego na kraju lipnja, a vjerojatno je posljedica izdanja euroobveznice te kunske i obveznice uz valutnu klauzulu na domaćem tržištu u srpnju, ukupno nešto više od 1,5 milijardi eura.
U mjesecima pred nama, RBA analitičari ne očekuju snažnije intenziviranje rasta depozita. "S obzirom na pogođenu likvidnost poduzeća, na godišnjoj razini ne očekujemo bitnije povećanje stanja depozita tog sektora, dok je potencijal stanovništva ograničen teškom situacijom na tržištu rada, pri čemu rast realnih dohodaka nije izgledan.
Međutim, budući da je tečaj EUR/HRK u ovoj godini na višoj razini nego u prošloj, tečajna kretanja će i dalje utjecati na kunski izraz deviznih depozita", zaključuje se u Analizama. (Bankamagazin)
|
|
 |
|