28.05.2012.
Plan B za jaki švicarac
Švicarska se smatra sigurnom lukom fiskalne i političke stabilnosti izvan EU, ali turbulentnost valute predstavlja velik rizik za njezino gospodarstvo. Zbog rizika od kolapsa eura, radna skupinu za borbu protiv prekomjerne snage franka razmišlja o uvođenju ekstremnih mjera kontrole kapitala
Švicarska razmatra zakonsko ograničenje kapitala, kao oruđe u slučaju kolapsa eurozone i snažnog uspona švicarskog franka. Kontrole kapitala - alati koji izravno ograničavaju priljev kapitala u Švicarsku - radikalne su mjere koje nisu korištene od 1970, piše Wall Street Journal.
Rizik od mogućeg grčkog izlaza iz eurozone porastao je u posljednjih nekoliko tjedana, kako se politička kriza u Ateni intenzivirala, i povećavala briga o mogućim učincima na ostale prezadužene zemlje eurozone. To sve vodi jačanju švicarskog franka, koji se tradicionalno smatrao utočištem u ekonomski i politički turbulentnim vremenima.
Švicarska se smatra sigurnom lukom fiskalne i političke stabilnosti izvan Europske unije, ali turbulentnost valute predstavlja velik rizik za njezino gospodarstvo.
Rast zemlje uvelike ovisi o izvozu, a jak franak ga koči u vrijeme pada potražnje u eurozoni, švicarskom najvećem trgovinskom partneru.
Zbog prijetnje od kolapsa eura, Bern je ranije ove godine imenovao radnu skupinu za procjenu mjera u slučaju tog događaja i borbe protiv prekomjerne snage franka.
Radnu skupinu vode predsjednik švicarske središnje banke, Thomas Jordan, ministrica financija Evelyne Widmer-Schlumpf i voditeljica industrijskog regulatora financijskih usluga FinMa, Anne i Héritier Lachat.
|
"Moramo se pripremiti za najgori scenarij, u kojem se valuta unije raspadne, iako ne očekujemo da se to dogodi", rekao je Jordan u intervjuu za švicarski tjednik Sonntagszeitung.
Ministri financija 17 zemalja koje koriste euro prošlog tjedna govorili su o potrebi razvoja nacionalnih planova u slučaju grčkog istupanja iz zajedničke valute.
Brige o stabilnosti eurozone povećale su u posljednjih nekoliko tjedana, dodatno pritišćući švicarski franak. Kao rezultat toga, euro trguje blizu 1,20 minimalne razine švicarskih franaka, koju je Švicarska središnja banka (SNB) uvela u rujnu, kada je valuta trgovala na rekordnim razinama prema euru i dolaru.
Jordan je rekao da će SNB nastaviti odlučno braniti tu razinu, čak i u vrlo teškim okolnostima.
To je dosad pomogla izvoznicima i pridonijela izbjegavanju recesije.
SNB je dosad uspio obraniti franak bez puno vidljivog napora, iako je euro nakratko pao ispod 1,20 franaka u travnju za nekoliko sekundi, što je pripisano trgovanju među bankama koje nemaju izravne veze sa SNB-om te iz nepoznatih razloga prodaju euro za manje od 1,20 franaka.
Uvođenje minimalne stope eura u odnosu na franak nije zahtijevalo miješanje vlade, ali veće mjere, kao što su kontrole kapitala ili negativne kamatne stope, hoće. "Radna skupina se fokusira na mjere koje zahtijevaju suradnju između vlade i središnje banke u borbi protiv rasta švicarskog franka," rekao je Jordan.
Tijekom 1970-ih, Švicarska je koristila takve ekstremne mjere kako bi obuzdala prekomjernu potražnju za valutom.
Zabranjena su strana ulaganja u švicarske papire i nekretnine te uvela negativne kamatne stope na devizne depozite.
Oba alata nisu uspjela zaustaviti uspon švicarskog franka, koji je samo zadržan nakon što je središnja banka privremeno ''začepila'' priljev tadašnje njemačke marke. (Bankamagazin)
|
|
 |
|