30.10.2007.
Uz Dan štednje: Građani u bankama imaju 104 milijarde kuna
Štednja građana predstavlja 68 posto ukupnog iznosa depozita u hrvatskim bankama
Svjetski dan štednje, 31. listopada, hrvatski građani ove godine dočekuju s rekordnim iznosom kunskih i deviznih štednih i oročenih depozita u bankama, većim od 104 milijarde kuna, što predstavlja 68 posto ukupnog iznosa depozita u hrvatskim bankama krajem kolovoza ove godine.
Ukupni su štedni i oročeni depoziti, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem kolovoza ove godine premašili iznos od 153 milijarde kuna i bili su za 25,3 milijarde kuna viši u odnosu na njihovo stanje s kraja kolovoza prošle godine. Samo kod građana bilježi se pritom povećanje depozita od 9,3 milijarde kuna.
Hrvatski su građani krajem kolovoza u bankama imali 81,7 milijardi kuna deviznih i 22,3 milijarde kuna štednih i oročenih kunskih depozita.
Štedni i oročeni depoziti trgovačkih društava iznosili su pak krajem kolovoza 34,4 milijarde kuna i bili su za 8,8 milijardi kuna viši nego u isto vrijeme prošle godine, dok su depoziti ostalih sektora (lokalna država, ostale bankarske institucije te nebankarske financijske institucije) gotovo udvostručeni, odnosno povećani za 95 posto, na nešto manje od 14,6 milijardi kuna.
Najveći dio ukupnih depozita, odnosno više od 101,7 milijardi kuna, odnosi se na devizne depozite, dok su kunski na kraju kolovoza ove godine iznosili nešto manje od 51,3 milijarde kuna ili oko 33 posto ukupnih depozita.
U odnosu na stanje s kolovoza prošle godine, devizni su depoziti porasli za 21,6 posto, odnosno za više od 18 milijardi kuna, dok se kod kunskih depozita bilježi povećanje od 16 posto ili 7,2 milijarde kuna.
Razlika u 'privlačnosti' deviznih i kunskih depozita vrlo je izražena kod građana.
Naime, devizni depoziti građana povećani su na kraju kolovoza ove godine u odnosu na isto vrijeme lani za 10,4 milijarde kuna, na 81,7 milijardi kuna, dok su kunski depoziti istodobno smanjeni za više od milijardu kuna.
Podaci HNB-a govore i da se građani češće odlučuju za oročenu štednju - od 104 milijarde kuna depozita građana na štedne depozite je krajem kolovoza ove godine otpadalo nešto više od 21 milijarde kuna, dok su istodobno oročeni depoziti bili na razini od gotovo 83 milijarde kuna.
Svjetskim se danom štednje obilježava sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva.
|
Svjetski dan štednje ustanovljen je kako bi se ta potreba u borbi protiv siromaštva popularizirala širom svijeta, a odluku je donijelo 350 delegata iz 27 zemalja, koji su tada predstavljali oko stotinu milijuna štediša.
Postalo je uobičajeno da hrvatske, kao i ostale banke u svijetu, Svjetski dan štednje uglavnom obilježavaju različitim donacijama, kao i akcijama podizanja svijesti o nužnosti štednje, poput poklanjanja štednih knjižica, štednih kasica i sl. (H)
|
|
 |
|