29.04.2008.
GfK: Ne mijenja se udio građana koji uplaćuju stambenu štednju
Promijenila se svrha uplata odnosno sve manje građana uplaćuje radi podizanja kredita, a njihov se udio s 44 posto u 2002. smanjio na 26 posto u prošloj godini
Prema ispitivanju GfK, Centra za istraživanje tržišta, od 2002. godine, iako je došlo do smanjenja državnih poticajnih sredstava s 25 na 15 posto uloženih sredstava, nije se značajnije mijenjao udio građana koji štede novac u stambenim štedionicama odnosno uplaćuju novac u stambenu štednju.
Kako se navodi u priopćenju GfK, promijenila se jedino svrha uplata odnosno sve manje građana uplaćuje radi podizanja kredita, a njihov se udio s 44 posto u 2002. smanjio na 26 posto u prošloj godini.
Prema podacima GfK, sve više građana uplaćuje kako bi uštedjeli radi kupnje stana (25% 2002., a 51% 2007.godine).
U GfK nisu željeli reći koliki broj građana, prema njihovim saznanjima uplaćuje stambenu štednju ili koliki je njihov udjel jer je ta informacija namijenjena samo naručitelju istraživanja.
Informiranost hrvatskih građana o državnim poticajima za stambenu štednju poprilično je slaba - čak 60 posto njih uopće ne zna kolika su državna poticajna sredstva, a s informacijom o njihovom iznosu točno je upoznato svega 28 posto ispitanika, pokazalo je također istraživanje GfK Hrvatske.
Kako se pojašnjava u priopćenju GfK, u srpnju 2005. donesena je odluka o smanjenju državnih poticajnih (DPS) sredstava s 25 posto na 15 posto na uložena sredstva tijekom jedne godine. Kako je maksimum na koji se dodjeljuju ti poticaji 5000 kuna to znači da se maksimalan poticaj smanjio s 1250 na 750 kuna.
S informacijom o iznosu DPS-a točno je upoznato svega 28 posto ispitanika - oni navode ili maksimalan iznos ili postotak.
Oko 12 posto ih i dalje misli kako je maksimalan iznos sredstava 1250 kuna odnosno 25 posto. Veliki dio građana, njih 60 posto, uopće ne zna kolika su DPS.
Udio neinformiranih povećao se u odnosu na prethodnu godinu, navode iz GfK.
Takvih ispitanika je najviše u Lici, Kordunu i Banovini (75 posto), u mjestima do 2000 stanovnika, u najstarijoj i najmlađoj dobnoj skupini, među domaćicama i umirovljenicima, među niže obrazovanima, građanima s osobnim mjesečnim prihodima do 2000 kuna ili bez mjesečnih prihoda i među onima koji nisu klijenti stambenih štedionica. Najveći je udio pogrešno informiranih u Dalmaciji (16 posto).
Točno informiranih građana najviše je u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (38 posto), u naseljima iznad 10.000 stanovnika, kod ispitanika od 25 do 49 godina, kod poduzetnika i službenika, visoko obrazovanih (39 posto), s osobnim mjesečnim primanjima iznad 3501 kuna, te kod ispitanika koji uplaćuju u stambenu štedionicu (66 posto). (Bankamagazin)
|
|
 |
|