05.11.2009.
Magazin Banka: Štednja više ne može rasti
Rast štednje stanovništva u ovoj godini za 6,07 milijardi kuna sasvim je solidan s obzirom na krizu i rastuću ekonomsku neizvjesnost
Oročena štednja stanovništva krajem rujna iznosila je 107,82 milijardi kuna i tijekom devet mjeseci 2009. porasla je za 6,07 mlrd. Banke su u nesigurnim razdobljima ipak sigurno mjesto za građane koji imaju što štedjeti, a visoke kamatne stope na depozite samo su pomogle pri izboru.
Prošle je godine u istom razdoblju oročena štednja stanovništva, izraženo u kunama, porasla s 85,86 mlrd kuna na 100,77 mlrd.
No odmah nakon takvog skoka uslijedio je pad depozita zbog straha za sigurnost uloga isprovociranog krizom, pa se prošlogodišnjih trendova s nelagodom prisjećaju i građani i bankari.
Ova je godina, zahvaljujući povećanom iznosu osigurane štednje na 400 tisuća kuna, «mirnija» u odnosu na prošlu, a porast štednje sasvim je solidan s obzirom na krizu i rastuću ekonomsku neizvjesnost. Posebno ako se zna da se bijeg s burze i preseljenje u banke dogodilo ranije, prošle godine.
U srpnju su oročeni depoziti porasli za 1,14 mlrd kuna, u kolovozu oko 850 mil., u rujnu 1,03 mlrd. Sad je teško vjerovati da bi se mogao nastaviti sličan tempo u zemlji u kojoj raste nezaposlenost i pada životni standard iako, recimo, makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač očekuju stabilno kretanje depozita stanovništva u sljedećoj godini.
Hypo Alpe-Adria u istraživanju magazina Banka naglašava da razne akcije za poticanje štediša uključujući i visoke kamate nisu ipak nisu rezultirale drastičnim povećanjem štednje.
Komentiraju kako je došlo do svojevrsnog preslagivanja jer su građani koji su i inače štedjeli, iskoristili akcijske ponude i preselili depozite u banke koje su nudile najvišu kamatnu stopu ili u veće ili stabilnije banke.
U Banco Popolare procjenjuju da sljedeće godine štednja građana neće rasti zbog gospodarske krize, a ne treba očekivati ni da će štediše seliti novac u dionice i fondove niti ako se stabiliziraju tržišta kapitala. Ocjenjuju da su kamate na oročenu štednju dovoljno visoke i da sigurnost takvog ulaganja ostaje na cijeni u vrijeme dok su još svježa sjećanja na velike burzovne gubitke.
Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević napominje da su strukturne promjene u vidu povećanja oročene štednje uz smanjivanje neoročene te povećanja devizne uz smanjenje kunske, posljedica rasta kamata na oročenu deviznu štednju koja u usporedbi s ponudom u eurozoni donosi dvostruko bolji prinos.
Na buduće kretanje kamatnih stopa, prema Starčeviću, utjecat će smanjivanje potražnje za kreditima u pravcu smanjivanja kamata i mogućnosti povećanog priljeva kapitala iz inozemstva, ovisno o percepciji hrvatskog rizika.
|
Ne očekuje povećanje ukupnih depozita građana sve dok se ne povećaju realni primici kućanstava temeljem veće zaposlenosti ili povećanja neto plaća, a kako nijedna opcija nije izgledna u sljedećoj godini, vijesti o štednje neće biti optimistične.
U OTP banci do kraja 2009. računaju na zadržavanje postojeće vrijednosti štednje, a sljedeće godine na umjereni rast. U PBZ-u također spominju umjereni rast: uz rast realnog BDP-a od 0 posto, odnosno nominalnoga od oko tri posto, za iznos inflacije, i štednja bi mogla rasti u tim razmjerima.
Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, napominje i značaj kretanja tečaja s obzirom na to da je samo 17 posto štednje u kunama. Tako već deprecijacija tečaja od recimo 3,5 posto utječe na povećanje iznosa štednje za gotovo tri posto i obrnuto, aprecijacija smanjuje iznos štednje koji izražavamo u kunama.
A u kriznoj godini svako malo ispliva pitanje tečaja kune, njegove stabilnosti, isplativosti štednje i promjene valute. Što će se dogoditi?!
Primjera radi, srednji tečaj na tečajnici HNB-a početkom godine bio je 7,33 kune za euro, a 5. studenoga 7,25 kuna. Smjenjivala su se razdoblja kad se HNB borila s deprecijacijom i kada su nevolje dolazile zbog aprecijacije – netko je morao izgubiti, a netko zaraditi na tim promjenama, uvijek je tako, no jačanje kune za 1,09 posto kroz deset mjeseci nameće jedan jedini zaključak – valuta je, usprkos nestabilnom tržištu i ekonomskoj neizvjesnosti koja pojačava njezinu ranjivost – ostala stabilna. I to je, uz sigurne banke, jedno što zanima štediše. (Bankamagazin)
|
|
 |
|