25.10.2006.
Istraživanje: svaki peti radno aktivni Hrvat štedi za mirovinu
Hrvati u neki oblik mirovinske štednje mjesečno ulažu 36 eura, dok je regionalni prosjek 22 eura, pokazuje istraživanje Bank Austria Creditanstalta
U Hrvatskoj 21 posto stanovnika starijih od 15 godina koristi neki oblik ulaganja odnosno štednje za razdoblje nakon umirovljenja. Prosječno se mjesečno ulaže 36 eura, a najviše se ulaže u ugovore o životnom osiguranju (44 % onih koji ulažu u nekom obliku), mirovinske fondove (32%), te stambene štedionice (15%).
U središnjoj i istočnoj Europi nekim oblikom mirovinske štednje koristi se svaki peti stanovnik stariji od 15 godina, a prosjek ulaganja je 22 eura mjesečno.
Istraživanje o mirovinskoj štednji u srednjoj i istočnoj Europi u ime Bank Austria Creditanstalta provele su partnerske istraživačke agencije u deset zemalja regije (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Rumunjska i Bugarska), a rezultati su predstavljeni na konferenciji Euromoneyja u Cavtatu.
Pokazalo se da četvrtina radno aktivnog stanovništva regije razmišlja o štednji, ali nije ništa aktivno poduzela u tom smjeru, dok više od polovice stanovništa o takvom obliku štednje uopće ne razmišlja.
S 21 % aktivnog stanovništva koje koristi neki investicijski proizvod Hrvatska i Mađarska su malo iznad prosjeka regije, dok prednjače Češka (36%), Slovenija (34%) i Slovačka (32%). Ispod prosjeka su Bugarska (10%), Poljska (8%), BiH i Rumunjska (po 7 %) i Srbija (5%).
Najaktivnije investira dobna skupina između 30 i 39 godina, u kojoj je skoro 60 posto pripadnika već počelo štedjeti za mirovinu. Dobna skupina koja je najmanje aktivna u stvaranju pričuve za budućnost su mlađi od 29 godina – čak 70 posto ih nije razmišljalo o tome, iako svaka četvrta osoba iz ove skupine ne zna hoće li joj državna mirovina biti dovoljna za život.
Uz životno osiguranje i ulaganja u specijalizirane mirovinske fondove kao osnovne oblike mirovinske štednje, oblici preferiranih proizvoda razlikuju su od zemlje do zemlje: u Češkoj (30%), Hrvatskoj (15%) i Slovačkoj (15%) omiljene su stambene štedionice, u Sloveniji (13%), Poljskoj (11%) i Slovačkoj (10%) invetsicijski fondovi i vrijednosnice, a u Srbiji (18%) i Rumunjskoj (13%) ulaganja u nekretnine. U Srbiji su popularni i oročeni depoziti (15%), kao i u BiH (18%).
Po 36 eura mjesečno za svoju budućnost u prosjeku izdvajaju Slovenci i Hrvati, a slijede ih Srbi i Poljaci s mjesečnim prosjekom od 27 eura. Na razini regionalnog prosjeka su Mađarska i BiH s oko 22 eura. A malo ispod njega Češka s 21,3 eura i Slovačka s 18 eura.
Moguće objašnjenje za relativno nizak prosjek u ove dvije zemlje je da je ideja o štednji već dosegla srednju i nižu imovinsku klasu čiji si pripadnici mogu dozvoliti manja mjesečna ulaganja.
Najniži mjesečni prosjek ulaganja imaju Rumunjska i Bugarska sa 17,5 odsnono 15,9 eura. Za usporedbu, austrijski prosjek je oko 100 eura mjesečno, rekao je predstavljajući rezultate istraživanja Helmut Bernkopf iz Bank Austria Creditanstalta.
|
Dodao je kako vjeruje da će Bugarska i Rumunjska ubrzo sustići ostale države, teda će povećanje prihoda i bogatstava u svim spomenutim zemljama rezultirati povećanjem štednje.
Izvor: Bankamagazin
|
|
 |
|