13.07.2011.
Promijeniti mirovinski sustav, ali nakon izbora
Postupno povećanje izdvajanja za II stup najpotrebnija je izmjena u mirovinskom sustavu, rekao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda, na radionici o budućnosti II stupa koju su organizirali Banka i IJF
Izvor naših problema je u tome što nije bilo fiskalne discipline u provođenju mirovinske reforme, ocijenio je Zoran Anušić iz Svjetske banke na radionici o mirovinskoj reformi koju su u srijedu organizirali magazin Banka i Institut za javne financije u sklopu projekta Analiza mirovinskog sustava.
Ljiljana Marušić iz HZMO-a i Ivana Vukorepa s Pravnog Fakulteta primjetile su da je mirovinski sustav ozbiljno narušen neprestanim i nedovoljno promišljenim izmjenama (stalno se pokušavaju ispraviti stare nepravde, a onda se stvaraju nove, rečeno je).
"Mirovinski sustav koji uključuje dva, odnosno tri stupa ne treba ukidati, niti ga treba drastično mjenjati. Treba ga dorađivati i poboljšavati, ali nikako ne u predizborno vrijeme i bez potrebnih analiza. To je, mislim, osnovni zaključak oko kojeg se svi slažemo i što bismo trebali poručiti javnosti", izjavila je Maja Vehovec s Ekonomskog instituta.
Radionica je, naime, okupila eminentne domaće stručnjake za mirovinski sustav i predstavnike mirovinskih fondova koji su raspravljali o prijedlogu izmjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji su sastavili mirovinci, te iznijeli vlastite prijedloge mogućih rješenja.
Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda, rekao je kako je najpotrebnija izmjena, prema mišljenju mirovinskih fondova, postupno povećanje izdvajanja za II stup, za jedan posto svake godine kojoj će prethoditi godina s rastom BDP-a višim od 2 posto.
Novoselec ističe da je pitanje izdvajanja za drugi stup "jedini stvarni problem funkcioniranja mirovinskih fondova, dok su svi ostali, tehnički problemi."
Mirovinci predlažu da se pravo na dodatak na mirovinu prizna i umirovljenicima iz II stupa proporcionalno vremenu koji su proveli u I stupu jer sada čak i oni koji su pola radnog staža ostvarili izvan Hrvatske imaju to pravo, a nemaju ga oni koji su većinu radnog vijeka u Hrvatskoj uplaćivali u I. stup.
Inače, dosadašnja zarada članova fondova je sedam milijardi kuna, dok je zarada dioničara 261 milijun kuna.
|
Koliko REGOS-u
Damir Grbavac, predsjednik Udruženja mirovinskih fondova pri HGK i predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, izvijestio je da su u hitnu procedu upućene izmjene zakona kojim bi se troškovi Regosa financirali sa 30 kuna godišnje po članu godišnje. Fondovi, međutim, smatraju kako bi bilo fer da su financiranju troškova REGOS-a sudjeluju sa 10 kuna godišnje po članu.
Jagoda Milidrag-Šmit iz SSSH i Marija Zuber iz RIF-a primijetile su da će se i taj teret financiranja prebaciti na članove fondova.
Detaljna analiza pokazuje da je Regosa imao 721 milijun kuna ukupnog troška do 2009. godine. Novosel u to sumnja te potiče raspravu o tome što sve čini društveni trošak mirovinske reforme.
Sudionici radionice, koji već dugo rade na problematici mirovinskog sustava, raspravljali su brojna pitanja: o precijenjenosti očekivanog trajanja života, nepostojanju garancije države u II stupu, mogućnosti zakonskog odvajanja II i II stupa, a istaknuli su i kako je nerazumljivo što Hanfa ne sudjeluje u javnim raspravama oko ove teme. (Bankamagazin)
|
|
|
|