25.10.2007.
Nužno povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup
Zoran Anušić upozorava da je prilikom eventualnog povećanja izdvajanja potrebno imati na umu da bi ono donijelo dodatni fiskalni trošak
Izdvajanja za drugi mirovinski stup u iznosu od pet posto bruto plaće preniska su, a njegova je održivost moguća samo uz povećanje te stope, zaključak je stručnjaka okupljenih na okruglom stolu II. Mirovinski stup – zalog budućnosti u organizaciji Večernjeg lista.
Prema mišljenju Danijela Nestića sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, tu je stopu potrebno podići na sedam posto. Zoran Anušić iz Svjetske banke također žali što u mandatu posljednje Vlade nije povećana stopa izdvajanja za drugi stup, ali upozorava da je prilikom eventualnog povećanja potrebno imati na umu da bi ono donijelo dodatni fiskalni trošak obzirom na manjak uplata u prvi stup.
Sa strane politike, potpredsjednik Vlade Damir Polančec pojasnio je kako je Vlada izračunala da bi povećanje izdvajanja za drugi stup od samo jedan posto donijelo, uz već postojećih 13 milijardi kuna koje se godišnje iz proračunskih prihoda troše za isplatu mirovina, dodatni godišnji trošak od oko 870 milijuna kuna.
Stoga se ova Vlada, istaknuo je Polančec, usredotočila na povrat duga umirovljenicima. Davorko Vidović, u predizbornom je tonu, najavio kako će SDP promijeniti listu prioriteta i odmah stopu izdvajanja za drugi stup povećati na 10 posto.
Predsjednik Uprave mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje, Dubravko Štimac, napomenuo je kako su mirovinski fondovi do sada uspješno poslovali, ali kako im je u budućnosti nužna daljnja liberalizacija ulaganja te širenje palete instrumenata kojima se mogu štititi od kamatnih rizika i rizika inflacije.
Predložio je također da se u početku mirovinskim fondovima omogući ulaganje pet posto imovine u nekretninske fondove, a sa stabilizacijom tržišta nekretnina realno je, prema njegovom mišljenju, i izravno ulaganje mirovinskih fondova na to tržište.
Na skupu su izneseni i neki statistički podaci; u Hrvatskoj danas na 100 umirovljenika dolazi samo 140 osiguranika koji uplaćuju doprinose, prošle je godine prosjek mirovina u prosječnoj plaći iznosio 40 posto, a na mirovine se troši 11,3 posto BDP-a dok u starim članicama EU taj postotak iznosi 10,6, a u novim 10,9 posto.
Struktura ulaganja domaćih mirovinskih fondova u drugom stupu slična strukturi u drugim zemljama, ali su hrvatski mirovinski fondovi od početka rada ostvarili prosječni godišnji prinos od 6,1 posto što je više nego u primjerice Mađarskoj (3,1 %) ili Slovačkoj (1,3%), a manje nego u Poljskoj gdje je prosječni godišnji prinos od početka rada mirovinskih fondova dosegao 9,6%. (Bankamagazin)
|
|
|
|