28.12.2010.
Mirovinci u devet godina članovima zaradili 5,12 mlrd kuna
Fondovi su do sada naplatili 1,43 milijarde kuna naknada, a naknade koje naplaćuju fondovi u Hrvatskoj su među najnižima u regiji, istaknuo je predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) Dubravko Štimac
Nakon devet godina rada četiri obvezna mirovinska fonda (AZ, Raiffeisen, Erste plavi i PBZ/CO) svojim su članovima zaradili 5,12 milijardi kuna, jer je od 2002. do danas fondovima uplaćeno 31,04 milijarde kuna doprinosa, a njihova neto imovina vrijedna je 36,16 milijardi kuna.
U tom razdoblju ostvaren je prosječni godišnji od 5,27 posto, a kako je istodobno anualizirana stopa inflacije iznosila 2,68 posto, prosječan godišnji realni prinos je 2,59 posto. To je više od 2 posto, koliko se početkom mirovinske reforme isticalo kao poželjan prinos, dovoljan da se imovina osiguranika zaštiti od obezvređivanja zbog rasta cijena i osigura određena kapitalizacija.
Ove je podatke na konferenciji za medije u utorak iznio predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) Dubravko Štimac, inače predsjednik Uprave društva koje upravlja obveznim mirovinskim fondom PBZ/CO.
Govoreći o troškovima drugog mirovinskog stupa, Štimac je kazao kako su fondovi dosad naplatili 1,43 milijarde kuna naknada i da su naknade koje naplaćuju fondovi u Hrvatskoj među najnižima u regiji. Dok u Hrvatskoj ulazna naknada iznosi 0,8 posto, u Poljskoj čiji su mirovinski fondovi teški 60 milijardi eura ta naknada iznosi 3,5 posto. U Bugarskoj je ona 5 posto, a u Rumunjskoj 2,5 posto.
|
Troškovi Regosa mogli su biti i niži
Naknada za upravljanje u Hrvatskoj je 0,75 posto i nastavit će se smanjivati, dok se u drugim zemljama kreće od 0,54 posto u Poljskoj, 0,6 posto u Rumunjskoj do 1 posto u Bugarskoj.
U Mađarskoj koja je nacionalizirala svoj drugi stup (zbog čega joj je Moody's smanjio kreditni rejting), ulazna naknada bila je 4,5 posto, a naknada za upravljanje 0,8 posto.
Međutim, Štimac je upozorio da su istom razdoblju troškovi Regosa (koji ne radi isključivo za mirovinske fondove) iznosili 739,66 milijuna kuna, a on smatra da su mogli biti i niži da je Regos drukčije vođen. A Regosu je najveći trošak naknada koju plaća Fimi za korištenje šaltera i informatički sustav.
Nadalje, tu je i 206,66 milijuna kuna kredita Svjetske banke za reformu nefunkcionalnog mirovinskog sustava, a dio toga troška, smatraju čelnici mirovinskih fondova, trebao je podnijeti i prvi mirovinski stup. Osim toga tu je i 254 milijuna kuna plaćenih poreza koji su preusmjereni državi, što je, rečeno je, trošak koji nikad dosad nije prikazan.
Prosjek: Generacija '70. može očekivati 1.810 kuna iz drugog stupa
"Kada bi troškovi ostalih sustava bili kao troškovi drugog stupa, Hrvatska bi imala vrlo malo troškovnih problema", zaključio je Štimac.
On je iznio i izračune budućih mirovina iz drugog stupa. Tako će prosječan aktivni član rođen 1970. s prosječnom mjesečnom uplatom od 430 kuna krajem radnog vijeka koji traje do 65-te godine na računu imati 451.000 kuna i može očekivati 1810 kuna mirovine iz drugog stupa čija je sadašnja vrijednost 870 kuna.
|
No, gornjih 10 posto aktivnih članova OMF-ova iz generacije 1970. koji prosječno mjesečno uplaćuju 940 kuna krajem radnoga vijeka na računu će imati 1,07 milijuna kuna, očekivanu mirovinu iz drugog stupa od 4.300 kuna čija je sadašnja vrijednost 2.050 kuna.
Osvrćući se na problem malih mirovina iz drugog stupa onima koji ih već dobivaju, (najmanja je 3,04 kune, a prosječna 106,80 kuna), Štimac je podsjetio je riječ uglavnom o ženama starosti 55 godina, manjih plaća koje su doprinose uplaćivale tek 8-9 godina i akumulirale male iznose, te očekivanog životnog vijeka još 30 godina. "Reforma nije rađena za osobe koje će kratko štedjeti i otići u prijevremenu mirovinu", podsjetio je Štimac, napominjući da neke od spomenutih žena nisu u mirovinu išle dobrovoljno.
Također je istaknuo da bi te osobe, da nije Zakona o dodatku na mirovinu, imale zbrojenu mirovinu iz prvog i drugog stupa tek neznatno manju od mirovine koju bi imale samo iz prvog stupa. Spomenuti Zakon daje 27 posto dodatka na mirovinu samo korisnicima iz prvog stupa, a članovi drugog stupa su isključeni bez obzira što su najveći dio života u prvi stup uplaćivali 100 posto, a zadnjih godina 75 posto doprinosa. Štoviše čak i osobe koje su radile izvan Hrvatske imaju proporcionalno pravo na dodatak.
Predstavnici društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ističu i da je formula za izračun osnovne mirovine iz prvog stupa nepravedna za članove drugog stupa koji imaju neproporcionalno manji dio mirovine iz prvog stupa. Ideja je naime bila da s vremenom raste doprinos za drugi stup, ali to se nije dogodilo, a formula se i dalje primjenjuje. Rješenje je i članovima drugog stupa dati proporcionalno pravo na dodatak ili im dati mirovinu samo iz prvog stupa ukoliko je kombinirana nepovoljnija. Rješavanje ovoga problema, rečeno je, ne zahtijeva velika sredstva, a uštede proračuna na smanjenju DPS-a su oko 19 milijuna kuna.
Štimac: Bez mirovinaca Hrvatska se ne bi mogla zaduživati na domaćem tržištu
Istaknuto je i da su se već pojavile osobe koje zbrojeno imaju veću mirovinu nego što bi ona bila da je samo iz prvog stupa usprkos samo devet godina rada mirovinskih fondova i svjetskoj krizi 2008.
Upozoreno je i da se usklađivanje mirovina vezano za troškove života za dio iz drugog stupa provodi sukladno zakonu, a za dio iz prvog stupa ne.
|
Štimac se u svom izlaganju osvrnuo i na investicijsku politiku mirovinskih fondova koji 50 posto imovine moraju ulagati u državne obveznice.
"Da nije mirovinskih fondova Hrvatska se uopće ne bi mogla zaduživati na domaćem tržištu. Podržali smo i hrvatske gospodarske subjekte, sudjelovali u svim IPO-ima, dokapitalizacijama, izdanjima komercijalnih papira i korporativnih obveznica. Prosječno je 14,5 posto našeg portfelja uloženo u dionice domaćih tvrtki. Oko 7 milijardi kuna uloženo je u hrvatski privatni sektor. Mirovinski fondovi ključni su ulagači u Fondove gospodarske suradnje", kazao je Štimac.
On je najavio i neke novosti u upravljanju imovinom. Tako je u planu uvođenje tri potportfelja - aktivnog, umjerenog i pasivnog iz kojeg će primjerice biti potpuno izbačena volatilna imovina. Ovakvom podjelom za mlađe bi se članove koji mogu podnijeti veći rizik ostvarilo više prinosa, a rizik bi bio manji za one pred umirovljenjem. Mirovinci su također spremni za nastavak privatizacije hrvatskih kompanija, nove izlaske na burzi kao i nove projekte kao što su FGS-ovi.
"Mirovinskom reformom stvoren je robustan, pravedniji i održiviji mirovinski sustav, OMF-ovi su ispunili zahtjev željene veličine prinosa, a članovi drugog stupa s vremenom će imati veće mirovine iz drugog nego iz prvog stupa. Troškove sustava može se kontinuirano smanjivati što se i dosad činilo, a sam sustav može se unapređivati uvođenjem potdportfelja, novih instrumenata i novih dopuštenih klasa imovine. Doprinos fondova nacionalnoj ekonomiji već je sada značajan, no to vrijeme tek dolazi", zaključio je Štimac.
Novoselec: Inu smo kupovali tijekom cijele godine
Na pitanje o broju članova obveznih mirovinskih fondova za koje se trenutno ne uplaćuju doprinosi iznesena je procjena da je riječ o 10 do 15 posto ukupnoga broja članova.
Odgovarajući na pitanje o ulaganju u dionice ine, čelnik AZ fonda Dinko Novoselec kazao je da su Inu kupovali tijekom cijele godine jer su je prepoznali kao zanimljivu investicijsku priliku.
"Radili smo isključivo u interesu svojih članova i tu nema zajedničkog djelovanja s Vladom u smislu Zakona o tržišnom natjecanju ili zakona o preuzimanju dioničkih društava", kazao je Novoselec. (Bankamagazin)
|
|
 |
|