21.09.2010.
Mirovine: Zakon ne rješava problem
Povodom predstojeće saborske rasprave o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Zrinka Živković Matijević komentira slabe strane Vladinog prijedloga
Ostvarivanje prava na punu starosnu mirovinu u većini europskih država uglavnom je slično i definirano je između 60 i 65 godina za žene te 62 i 65 godina za muškarce. Međutim, većina država je počela ili ima namjeru produžiti radni vijek, izjednačiti dob umirovljenja za žene i muškarce te penalizirati prijevremena umirovljenja uz istovremeno aktivno poticanje ostajanja na tržištu rada.
Njemačka i Danska su punu starosnu mirovinu odlučile u srednjem roku postupno podignuti na 67 godina, V. Britanija na 68 godina, dok se primjerice već sada u Norveškoj i Islandu puna starosna mirovina ostvaruje s navršenih 67 godina (i žene i muškarci).
Uz izuzetak Rumunjske, koja ženama omogućuje odlazak u puno mirovinu s 58 godina, najnižu dobnu granicu u Europi trenutačno ima Francuska - 60 godina za muškarce i žene. Ipak, i francuska je vlada, uz očekivano jaki otpor građana, najavila promjene u radnom zakonodavstvu podižući granicu umirovljenja na 62 godine.
Češka dobnu granicu starosnog umirovljenja veže uz broj djece pojedinca pa tako, primjerice, žene s dvoje i/ili više djece još uvijek imaju pravo ostvariti punu starosnu mirovinu od jedne do tri godine ranije.
Za razliku od zakonom utvrđene dobne granice za punu starosnu mirovinu stvarna dob u kojoj muškarci i žene napuštaju tržište rada značajno se razlikuje od države do države. U gotovo svim državama zajedničko je da u prosjeku i žene i muškarci napuštaju tržište rada ranije, dakle odlaze u prijevremenu mirovinu.
Istovremeno je prosječna dob provedena u mirovini značajno porasla u posljednjih desetak godina i razlikuje se među državama. Prema podacima Europske komisije manje od 50 posto stanovnika EU starijih od 60 godina su zaposleni. Osim toga što odlaze ranije u mirovinu ljudi su zdraviji i žive duže, što dodatno stvara pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav.
Uz predložene promjene produženja radnog vijeka ženama na 65 godina Hrvatska ne odstupa od prosjeka EU. No,u pogledu napuštanja tržišta rada, odnosno ranijeg umirovljenja, prema statistikama Eurostata žene i muškarci u Hrvatskoj prestaju biti radno aktivni znatno ranije od prosječnih građana Unije. Štoviše, prosječna dob ulaska u mirovinu za žene najniža je u Europi (57,4 godine), dok je za muškarce među najnižima (60,5 godina).
|
Za Hrvatsku je karakteristično da se prijevremenim umirovljenjem rješavao problem viška zaposlenih, dakle mirovinski sustav je iskorišten kako bi se populističkim mjerama prividno rješavali socijalni i gospodarski problemi. Naposljetku je to rezultiralo time da na jednog umirovljenika dolazi gotovo jedan zaposlenik.
Nadalje, zbog nedovoljne penalizacije za slučaj prijevremenog umirovljenja bila je vrlo mala razlika između prijevremene i pune mirovine. Tako se povećavao broj korisnika prijevremene mirovine, a danas je tek 55 posto umirovljenika svoje pravo na mirovinu ostvarilo starosnim umirovljenjem. Stopa sistemske ovisnosti, odnosno omjer između broja osiguranika i umirovljenika pao je na najnižu razinu od samostalnosti Hrvatske i među najnižim je stopama u Europi (1,28).
Produženje radnog vijeka ženama neće riješiti problem mirovinskog sustava i održivosti javnih financija, a neće ga ni ublažiti. Reformu mirovinskog sustava trebaju pratiti one na tržištu rada i u zdravstvu. Naime, stopa aktivnosti (ispod 50 %) među najnižima je u Europi te znatno niža od prosjeka EU (oko 70 %).
Nužne reforme bi, među ostalim, trebale biti usmjerene na veću fleksibilnost tržišta rada, veću mobilnost radne snage, povećanje stope aktivnosti žena i stvaranja poticanja za duži ostanak u području rada, uz poticanje investicija u ljudski kapital, odnosno cjeloživotno učenje. (Bankamagazin)
|
|
 |
|