25.10.2010.
Građani se sami trebaju pobrinuti za mirovinu
Hrvatski građani ne bi trebali imati nerealna očekivanja od javnog mirovinskog osiguranja i države, već se sami pobrinuti za materijalnu sigurnost u starosti, rečeno je na okruglom stolu o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju
Hrvatski građani ne bi trebali imati nerealna očekivanja od javnog mirovinskog osiguranja i države, već se trebaju sami i na vrijeme pobrinuti za materijalnu sigurnost u starosti. Odnosno, odgovornost prema sebi i drugima trebaju pokazati dobrovoljni mirovinskim osiguranjem i štednjom.
To je jedna od glavnih poruka okrugloga stola o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji održanog u ponedjeljak kojeg su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca(HUP) i Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Osvrćući se na fiskalne i financijske aspekte dobrovoljne mirovinske štednje, porezna stručnjakinja Marija Zuber kazala je da porezni poticaji povoljno djeluju na razvoj mirovinskog sustava.
No, ukidanjem poreznih poticaja za fizičke osobe koje same plaćaju doprinose za dobrovoljne mirovinske fondove od 1. srpnja 2010. nisu otklonjeni brojni opravdani prigovori važećim propisima o oporezivanju dohotka.
Također je dodala da je uvođenje poreznih poticaja za poslodavce u obliku neoporezive premije za dobrovoljne mirovinske fondove dobrodošla mjera (iako bi bilo efektnije da se to dogodilo prije 3-4 godine), ali nedovoljna s aspekta očuvanja održivosti cjeline sustava mirovinskog osiguranja.
Upozorila je i na buduće velike troškove praćenja korištenja olakšica, što će pojesti dio uplaćenih sredstava u mirovinske fondove, zaključivši da je zakonodavac to mogao i jednostavnije riješiti.
Zoran Anušić iz Svjetske banke napomenuo je da je još prerano za ocjenu neto efekata smanjena državnih poticajnih sredstava na mirovinsku štednju, ukidanja poreznih olakšica za građane i uvođenje poticaja za poslodavce (porezno priznati izdatak do 500 kuna mjesečno, odnosno 6.000 kuna godišnje za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove).
No, smatra da se može očekivati povećanje broja članova zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, dok je veliko je pitanje kako će to utjecati na članove otvorenih dobrovoljnih fondova kojih je deset puta više.
|
Osvrćući se na promjene u poreznom tretmanu mirovinske štednje, Anušić je istaknuo da je uspoređujući podatke u zemljama OECD-a zaključio da nijedna zemlja nema ovakav "mišung" poreznog tretmana kakav je uvela Hrvatska.
"Čini se da se država puno više odrekla poreza na dohodak u fazi isplate, a s druge strane smanjeno stimulira pojedinačno uplate svakog pojedinca. Svakom je jasno da je bolje štedjeti za starost. No, nedovoljne uplate u treći stup pokazuju da je porezna olakšica slabiji stimulans od faktora informacije. Čileanci su 2005. godine napravili fantastičan eksperiment - zaključili su da je problem nedovoljnih uplata u dobrovoljne fondove neinformiranost ljudi i dali su zadatak mirovinskim fondovima da za svakoga pojedinačno na temelju stvarnih podataka izračunaju kolika će mu biti mirovina i te podatke šalju svakom osiguraniku. Tako Čileanci svake godine dobivaju izvještaje o tome koliku prijevremenu i punu mirovinu mogu očekivati. To više vuče ljude u treći stup nego porezne olakšice", kazao je Anušić.
Damin Kuštrak smatra da se premalo govori o tome kakva je budućnost prvog stupa, a ona je, kazao je, loša, tim više što se svakih par godina mijenja koncept. "Drugi stup je već odavno trebao imati veću ulogu, odnosno trebalo je povećati izdvajanja.
Što se tiče trećeg stupa – treba vidjeti koji su ciljevi – da u treći stup uplaćuje primjerice 20 ili 30 posto građana i koje su poluge da se dođe to toga postotka", kazao je. Zaključio je da treba pojačati informativnu kampanju te da HZMO sa svojih oko 4000 zaposlenika ima dovoljno resursa da za svakog izračuna kakva će mu biti mirovina u budućnosti.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorio je da su u uvjetima kada je prosječna plaća oko 5.000 kuna male mogućnosti za izdvajanja u treći stup jer osnovna primanja nisu dovoljna ni za život.
Usto, dodao je, treba razmišljati o velikom broju djelatnosti gdje ni radnici ni poslodavci ne mogu dodatno izdvajati u treći stup i gdje se isplaćuju minimalci. On smatra da je društveno neprihvatljivo da se umjesto na prvi stup, generacijsku solidarnost, naglasak u mirovinskom sustavu premjesti na dobrovoljnu štednju jer to znači da je većina hrvatskih građana osuđena na teško siromaštvo u starosti.
"Kod nas u treći stup mirovinskog osiguranja uplaćuje tek 11 posto od preko 1,5 milijuna osiguranika, što potvrđuje da većina ne može izdvajati za dobrovoljnu mirovinsku štednju", kazao je Sever.
|
Anušić je dodao da je u Hrvatskoj oko 25 posto ljudi prijavljeno na minimalan doprinos, te da neki ostatak dobivaju na ruke i stoga bi ih trebalo educirati da minimalni doprinos znači u budućnosti minimalnu mirovinu.
Jagoda Milidrag Šmid iz SSSH se založila da buduće informativne kampanje budu korektne i poštene, bez ideologije, te prilagođene ljudima kojima su namijenjene, kako se ne bi ponovila situacija iz 2002. kada radnici koji su se tada opredjeljivali između ostanka u prvom i ulaska u drugi stup zbog toga što im informacije nisu bile prilagođene donesu pogrešnu odluku o ulasku u drugi stup iz kojeg neki danas primaju 2,5 kuna mirovine.
Ona je kritizirala i to što se stalno govori kako je prvi stup neodrživ:
"Svako uređeno društvo mora brinuti i o onima koji su tijekom radnoga vijeka zarađivali manje, nisu imali sreće u životu, hendikepirani su stari i nemoćni. Kao društvo moramo imati javno garantirani sustav sigurnosti ukoliko se želimo smatrati civiliziranim. Tu je i oko 70.000 ljudi koji rade bez plaće, odnosno hrpa neplaćenih doprinosa. Trebamo se izboriti i za to da se ustabili institucionalni okvir i porezni tretman", kazala je.
Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije potvrdio je da često mijenjanje poreznog sustava stvara nesigurnost. Istaknuo je važnost financijske pismenosti građana, jer kako je kazao štede i siromašnije skupine ako su svjesne da će od toga imati koristi.
Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima istaknula je da su za dobrovoljne fondove sve godine osim 2008. bile pozitivne, te da je njihov anualizirani prinos veći od 5 posto. Također je kazala da se isplati osnivanje zatvorenog fonda ako on ima najmanje 1000 članova i najmanje 5 milijuna kuna imovine u prvoj godini, te da je teško upravljati imovinom manjom od 10-15 milijuna kuna. (Bankamagazin)
|
|
 |
|