21.06.2010.
VL: Prijevremena mirovina bit će manja čak 20,4 posto
Nagradit će se pak radnike koji odluče raditi i nakon granice za odlazak u mirovinu, pa bi onaj tko se umirovi sa 70 godina dobio 20 posto više nego sa 65 godina, piše u ponedjeljak Večernji list
Žena koja u mirovinu ode s 55 i muškarac koji ode u mirovinu sa 60 godina života nakon 1. siječnja 2011. godine primat će mirovinu 20,4 posto manju nego da su radili do zakonskog roka za umirovljenje od 60, odnosno 65 godina, piše u ponedjeljak Večernji list.
Riječ je o povećanju penalizacije prijevremenog umirovljenja koji u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju predlažu stručnjaci iz HZMO-a i Ministarstva gospodarstva, a u posjedu je Večernjeg lista.
Faktor umanjenja za prijevremenu starosnu mirovina s 0,15 posto povećat će se na 0,34 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja.
S druge strane, za isti postotak predlaže se nagrađivanje onih radnika koji požele raditi i nakon zakonske granice za umirovljenje.
To znači da bi radnik koji u mirovinu odlazi sa 70 godina imao za petinu veću mirovinu od kolege koji je na istom radnom mjestu i s istom plaćom zaradio "klasičnu" starosnu mirovinu. I danas je moguće raditi nakon 60., odnosno 65. godine života, ali bez ikakvih beneficija.
Osim dragovoljnog, stimuliranog produljenja radnoga vijeka, izmjene zakona predviđaju i povećanje zakonske granice umirovljenja za žene sa 60 na 65 godina. To se, ipak, neće dogoditi preko noći: od 2011. do 2020. godine svake će se godine granica za starosnu mirovinu žena povećavati za 6 mjeseci.
Od 1. siječnja iduće godine poštari više neće donositi gotovinu na kućni prag umirovljenika. Mirovina će se ubuduće isplaćivati na račun banke, a samo iznimno putem pošte.
Logika zakonodavca je jasna: za isplatu mirovine na račun u banci država ne plaća postotak, a Pošta je za uslugu isplate mirovine godišnje naplaćivala više od 100 milijuna kuna.
Povećanje izdvajanja u II. stup, iako je bilo najavljeno, zasad nije pretočeno u zakonski prijedlog, ali se dogovor o tome – sukladno programu gospodarskog oporavka premijerke Jadranke Kosor – očekuje do Božića.
Za taj potez država će morati napraviti prilično jaku financijsku konstrukciju: na godišnjoj razini u stupu generacijske solidarnosti (I. stup) nedostaje oko 17 milijardi kuna, što se nadomješta iz državne blagajne.
Kad bi se izdvajanje za II. stup povećalo samo jedan posto, a da se ne povećava mirovinski doprinos iz plaće, rupa u isplati mirovina povećala bi se za milijardu. Izmjene zakona ne rješavaju problem proračunskih izdvajanja za isplatu mirovina.
Taj se problem, kažu u Ministarstvu gospodarstva, može riješiti samo novim zapošljavanjem – uravnoteženjem omjera radnika i umirovljenika. Trenutačno, prema statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, jednu mirovinu financijski pokriva tek 1,27 radnika. (Večernji list, Bankamagazin)
|
|
 |
|