15.10.2006.
EU prijeti bankrot zbog starenja stanovništva
Europska unija mogla bi se za pedeset godina naći na rubu bankrota ako zemlje članice ne poduzmu odlučne reforme, ponajprije strukturne i proračunske, kako bi se suočile s posljedicama demografskog šoka, upozorila je ovoga tjedna Europska komisija
Ova mračna prognoza, koju je iznio europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Joaquim Almunia, poklopila se s usvajanjem dokumenta o demografskoj budućnosti Europe u kojem Europska komisija daje jednako mračnu sliku, osim ako zemlje članice brzo ne provedu velike političke promjene.
Proračunski šok koji se sprema zapravo je posljedica, kako je to slikovito opisao povjerenik za zapošljavanje i socijalnu politiku Vladimir Špidla, "tempirane demografske bombe", piše France presse.
"Ako većina zemalja članica ne poduzme rigorozne mjere za njezino deaktiviranje, ona će eksplodirati u rukama naše djece i naših unuka i nametnuti im nepodnošljiv teret", objašnjava Almunia.
Europska unija suočena je s velikim padom nataliteta zbog čega se od 2005. do 2050. očekuje porast stanovništva od samo dva posto, prema 25,6 posto u Sjedinjenim Državama. Osim toga, sve duži životni vijek ugrožava održivost mirovinskih sustava.
Danas primjerice, prema podacima Europske komisije, na svaku osobu stariju od 65 godina dolaze četiri radnika, a do 2050. na jednog umirovljenika bit će samo dva radnika. Analize Europske komisije pokazale su da će, ne promijeni li se politika, prosječan javni dug u EU sa sadašnjih 63 posto BDP-a porasti na gotovo 200 posto BDP-a do 2050.
Srednjoročna strategija konsolidacije javnih financija omogućila bi pak obuzdavanje javnog duga na 80 posto BDP-a, uz napomenu da pakt o stabilnosti na kojem se temelji stabilnost eura dopušta u načelu maksimalan javni dug od 60 posto BDP-a.
Polazeći od aktualne situacije, prognoze za 2050. razlikuju se od zemlje do zemlje. Javni dug u Francuskoj bi do tada mogao porasti na 239 posto BDP-a, kao i u Velikoj Britaniji, dok bi u Belgiji iznosio 83 posto, deset posto bolje nego 2005. U Portugalu bi pak dosegnuo čak 528 posto BDP-a.
"Ako se ne poduzmu mjere, javni dug rast će brutalnom brzinom. Ne učiniti ništa nije opcija", upozorava Almunia.
Prema Komisiji, najugroženije je šest zemalja članica - Češka Republika, Grčka, Cipar, Portugal, Mađarska i Slovenija. Umjerenom riziku za buduće javne financije izloženo je deset zemalja, uključujući Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Španjolsku, a niskom njih devet, među kojima su Danska, Finska, Švedska i Poljska, no i njima se savjetuju reforme.
Komisija preporuča tri glavna tipa mjera za uklanjanje te opasnosti - rješavanje problema javnog deficita, reformu mirovinskih i zdravstvenih sustava odnosno rezanje troškova te poticanje zapošljavanja i to ponajprije starijih radnika, primjerice podizanjem dobne granice za odlazak u mirovinu.
|
Poticanje zapošljavanja jedan je od glavnih ciljeva tzv. Lisabonske strategije, srednjoročnog plana reformi po kojem bi Europska unija trebala postati najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu. No prema zadnjim prognozama, lisabonski cilj od 70-postotne zaposlenosti do 2010. bit će, čini se, ostvaren deset godina kasnije, a trenutačno iznosi 63,8 posto.
Drugi izazov povećanja zastupljenosti starijih radnika na tržištu rada do sada je postiglo osam zemalja, a najbolje rezultate ostvarile su Švedska, Danska i Velika Britanija. Upitan nije li kontroverzno tražiti zapošljavanje starijih radnika dok su brojni mladi istodobno bez posla, povjerenik za zapošljavanje Vladimir Špidla odgovorio je da te dvije skupine "međusobno ne konkuriraju", prenose europski mediji.
"Stariji ljudi neće mladima oduzeti prilike za zapošljavanje. Moramo shvatiti da će se naša radna snaga dugoročno (do 2030.) smanjiti za 20 milijuna radnika, a naše su preporuke doista dugoročne", rekao je Špidla.
Napomenuo je također da bi EU ubuduće mogla iskoristiti svoje instrumente, poput strukturnih fondova, za prilagodbu demografskim promjenama i primjerice pomoći vladama u financiranju vrtića i drugih ustanova kako bi se olakšalo zapošljavanje žena.
Što se tiče reformi mirovinskih sustava, povjerenik za gospodarstvo Joaquin Almunia sugerira da bi Europska komisija od nacionalnih vlada trebala tražiti samo da osiguraju njihovu održivost, ne dajući prioritet nijednom modelu. (H)
|
|
 |
|