02.02.2010.
Banke snižavaju kamate na štednju
Nakon godine u kojoj su kamatne stope na štednju stanovništva dosegle maksimum započelo je njihovo postupno snižavanje. Kamate su već snizili Zaba, Erste, HPB...
Započeo je pad kamatnih stopa na štednju čime su bankari potvrdili da su tijekom prošle godine kamate dosegle svoj maksimum, o čemu piše magazin Banka.
Prvenstveno, riječ je o snižavanju kamata na novu štednju što je započelo u siječnju, kažu u Zagrebačkoj banci koja ima najveću štednju građana u Hrvatskoj, više od 36 milijardi kuna.
Erste banka je 1. veljače blago snizila kamatne stope na nove depozite, prosječno 0,36 posto. Najviša kamatna stopa na oročene depozite je 5,70% na standardnu štednju u kunama, odnosno 5,40 % na standardnu štednju u eurima za iznose veće od 50 tisuća eura i to na rok oročenja duži od 36 mjeseci, kažu u Ersteu.
Snižavanje kamata na štednju jedan je od uvjeta za pad kamata na kredite, no pitanje je kad će bankari ocijeniti da im rizici - kao najvažniji element - dopuštaju takvu odluku.
Ipak, u HPB-u navode kako je jedan od glavnih predodređujućih faktora početka snižavanja kamatnih stopa na kredite pad kamata ne štednju i depozite.
Početkom ove godine na novčanom tržištu, kao i novom politikom održavanja likvidnosti stvorili su se uvjeti za početak snižavanja kamatnih stopa na depozite i štednju. Kod depozita pravnih osoba već je došlo do značajnog snižavanja, dok je kod štednje stanovništva pad tek započeo, komentiraju u HPB-u gdje su se od 1. veljače odlučili za postupno snižavanje kamata.
U SG Splitskoj banci, koja također predviđa pad kamata, trenutačno su najviše stope 7% za kunska oročenja i 5,85% za eure, koje uz stimulativni dodatak mogu doseći 6,5%.
U OTP-u za sada ne razmatraju smanjenje kamata na oročenja (najveću stopu nude za planiranu i dječju štednju od 7% u eurima, te 5,80% u kunama), kao ni u Istarskoj kreditnoj banci i BPC-u.
U Istarskoj kreditnoj banci zasad su najviše kamate 6,7% na oročenje u kunama i 5,5 % u eurima, dok u Banco Popolare idu čak do 7,8 % na kune i 5,75 % na deviznu štednju.
RBA je godinu započela s akcijama; za nenamjensku oročenu štednju u kunama uz fiksnu kamatnu stopu do 6,2 posto, dok je kamata za štednju u eurima iznosila 5,75%.
Banke su, dijelom zahvaljujući visokim kamatama, bile vrlo uspješne u privlačenju štednje, pa su ukupni oročeni depoziti stanovništva krajem 2009. iznosili 111,07 mlrd kuna, gotovo 10 mlrd kuna više nego prije godinu dana.
S druge strane, visoke kamate koje su plaćale štedišama značajno su povećavale troškove banaka u 2009. godini, a neto kamatni prihodi manji je nego u godini ranije.
Ove je godine sve drugačije - banke se više neće rasipati s kamatama, a neće biti ni toliko nove štednje kao do sada.
|
Banke računaju na umjereniji rast štednje stanovništva nego lani. U PBZ-u, recimo, smatraju da je moguć tek vrlo blagi rast.
Bez obzira na rast nezaposlenosti i pad životnog standarda ne bi trebalo doći do pada štednje, no nema razloga očekivati nikakav dinamičan rast. U 2010. očekujemo lagani pad realnog BDP-a, no nominalni bi BDP zbog inflacije trebao rasti, pa bi i štednja (uz posve stabilan tečaj) mogla vrlo lagano porasti, objašnjavaju u PBZ-u. (Bankamagazin)
|
|
 |
|