Suvremena.hr - - Liberalizacija: Štednja ostaje u Hrvatskoj

Facebook Twitter LinkedIn Google+ RSS

Međunarodno poslovanje

Trgovina

Robe

Edukacija

Potrošači

O marketingu

Info

Naslovnica

Naslovnica >> Info >> Financije i gospodarstvo

Četvrtak, 25.04.2024

Info

Carine

Inspekcijske službe

Ekologija

Korisne informacije

Karijere

Financije i gospodarstvo

Sajmovi i izložbe

Zaposlenost / plaće

Korisni linkovi

Osiguranja

Statistika

Zdravlje

Vijesti iz svijeta

DOP

Vijesti iz regije

Seniko studio

Kontakt

Oglašavanje

Časopis

O nama

Impressum

Financije i gospodarstvo

06.11.2010. Liberalizacija: Štednja ostaje u Hrvatskoj

Mogućnost otvaranja štednih računa u inozemstvu od 1. siječnja 2011. neće utjecati na odlazak štediša iz Hrvatske jer imamo stabilan bankarski sektor i više povrate na uložena sredstva, piše Zrinka Živković Matijević

Završna faza procesa liberalizacije tokova kapitala u Hrvatskoj približava se kraju. Početkom 2011. godine prestaje vrijediti posljednja odredba kapitalnih kontrola kojom se ograničavalo otvaranje računa rezidenata u inozemstvu što znači da se otvara i mogućnost iznošenja štednje.

Ukidanje dosadašnjih ograničenja, međutim, ne bi trebalo utjecati na odljev štednje iz Hrvatske, ocjenjuje Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

U komentaru objavljenom u Banci za studeni Živković Matijević objašnjava kako s obzirom na atraktivnije povrate na našem financijskom tržištu nema opasnosti od odljeva štednje. Također, ulogu igra stabilnost domaćeg bankovnog sustava koja se potvrdila i tijekom posljednje dvije krizne godine.

Liberalizacija kapitalnih tokova je, podsjetimo, započela s manje volatilnim i dugoročnim transakcijama (izravnim investicijama, dugoročnim vrijednosnim papirima). Kratkoročni tokovi kapitala ostavljeni su za završnu fazu u skladu sa stajalištem da su oni najvolatilniji i stoga predstavljaju najveću opasnost za monetarnu, tečajnu i ukupnu ekonomsku stabilnost zemlje.

S liberalizacijom je došlo do većih priljeva iz inozemstva, nego odljeva, budući da je Hrvatska poput ostalih zemalja u tranziciji oskudnija kapitalom od razvijenih zemalja EU, pa je i ulaganje produktivnije.

Ukupni kapitalni priljevi, inozemne izravne investicije te portfeljne i ostale investicije od 2000. do 2008., odnosno do početka krize, snažno su rasli te su se od 2006. kretali na razini od približno 17% BDP-a. (Banka)

Povezani članci

	04.02.14 Financije i gospodarstvo Najviše bole regulatorna rješenja

	02.05.13 Financije i gospodarstvo MFIN: Ulaskom u EU osigurani depoziti do 100 tisuća eura

	20.11.12 Istraživanja MasterCard MasterIndex 2012.

	29.10.12 Financije i gospodarstvo Hrvati mjesečno za štednju izdvajaju 443 kune

	01.07.12 Vijesti iz svijeta Dogovor europskih lidera potaknuo snažan rast eura

	06.03.12 Financije i gospodarstvo Raste štednja u kunama

	08.02.12 Financije i gospodarstvo RBA: Štednja ove godine neće rasti

	03.02.12 Financije i gospodarstvo Sve manje se uzdamo u državu, a sve više u sebe

	16.01.12 Financije i gospodarstvo Kamate opet rastu

	19.12.11 Financije i gospodarstvo U studenom iz banaka štediše povukle 715 mil. kuna

	01.12.11 Financije i gospodarstvo Slomom eura Hrvati bi izgubili trećinu bogatstva

	08.11.11 Financije i gospodarstvo RBA Analiza: Štednja stanovništva porasla 4,2 posto

	20.10.11 Financije i gospodarstvo Analitičari ZABA-e: Štednja čini 57% financijske imovine građana

	19.10.11 Financije i gospodarstvo Nijemci uštedjeli 186 mlrd eura

	25.05.11 Financije i gospodarstvo GSV: Kamate banaka trebaju biti niže

	25.02.11 Financije i gospodarstvo Banke još više spustile kamate na štednju

	01.11.10 Financije i gospodarstvo Uz Svjetski dan štednje: Hrvati u bankama imaju 137 mlrd kuna depozita

	13.07.10 Šira regija Europska unija povećava zaštićene uloge na 100.000 eura

	12.07.10 Vijesti PBZ: Štedi se na odjeći i obući

	23.06.10 Trgovina na malo Analiza Banke: U recesiji potrošač važniji nego ikad

	19.04.10 Vijesti Europski potrošači u krizi štede na razne načine

	19.04.10 Vijesti Osobna potrošnja u CEE/SEE: Hrvati predvode u potrošnji za modu

	02.02.10 Financije i gospodarstvo Banke snižavaju kamate na štednju

	14.12.09 Financije i gospodarstvo Ministarstvo financija: Isplata poticaja za štednju početkom siječnja

	05.11.09 Financije i gospodarstvo Magazin Banka: Štednja više ne može rasti

	30.07.09 Šira regija U EU građani sve više štede, a manje ulažu

	13.07.09 Financije i gospodarstvo Hrvati očekuju da će kriza potrajati 3 ili više godina

	12.03.09 Financije i gospodarstvo Nastavlja se rast štednje u bankama

	23.01.09 Financije i gospodarstvo Neto financijsko bogatstvo Hrvata lani palo na 44 posto BDP-a

	02.12.08 Financije i gospodarstvo EU: Jamstva za bankovne depozite podignuta na 100 tisuća eura

	31.10.08 Financije i gospodarstvo HNB: Depoziti građana u bankama 136,7 mlrd kuna

	13.10.08 Financije i gospodarstvo Ključni dan za stabilizaciju financijskog tržišta

	10.10.08 Financije i gospodarstvo NBS: Novac u bankama siguran

	10.10.08 Financije i gospodarstvo I Slovenija osigurava štedne uloge bez ograničenja

	09.10.08 Financije i gospodarstvo Austrija jamči sigurnost pologa u bankama u neograničenoj visini

	09.10.08 Financije i gospodarstvo Mađarska, Slovačka, Litva i Rumunjska podižu garancije na štedne pologe

	09.10.08 Financije i gospodarstvo HUB: Neće biti potrebna isplata osiguranih iznosa štednje

	03.10.08 Financije i gospodarstvo Štednja u bankama i dalje raste

	20.06.08 Financije i gospodarstvo Stambene štedionice: Tri u gubitku, dvije s profitom

	18.06.08 Korisne informacije Građanima je najvažnije osiguravanje i stvaranje radnih mjesta

	18.06.08 Korisne informacije Život u plusu: Građani zanemaruju financijsko planiranje

	29.04.08 Financije i gospodarstvo GfK: Ne mijenja se udio građana koji uplaćuju stambenu štednju

Tražilica

	Upiši pojam

Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:

Anketa

	Hoće li 2016. godina napokon biti bolja?
		1. Svakako će biti bolja!
		2. Ne očekujem veće pozitivne pomake.
		3. Ne vjerujem da će biti bolja.