Info
Seniko studio
Financije i gospodarstvo
25.02.2011. Banke još više spustile kamate na štednju
Prije nešto više od godinu dana oročeni kunski depoziti su nosili kamatu višu od 5 posto, dok je ona sad po prvi puta u povijesti ispod 1 posto, piše Poslovni dnevnik

Podaci koje je u četvrtak objavila Hrvatska narodna banka otkrivaju neugodnu činjenicu da su domaće banke spustile kamatne stope na oročenu štednju na povijesni minimum, piše u petak Poslovni dnevnik.

Prema tim podacima u studenom prošle godine prosječna kamatna stopa na oročene kunske depozite iznosila je samo 0,92 posto.

To je najniža razina od početka 1997. godine, odnosno u razdoblju za koje se objavljuju podaci, kao i prvi puta da se ta stopa spustila ispod razine od jedan posto.

Kako se radi o godišnjoj kamatnoj stopi, ispada da se građanima više niti ne isplati oročavati kune u hrvatskim bankama.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je stopa inflacije u Hrvatskoj nešto viša od jedan posto što znači da se oročavanjem kuna realno smanjuje njihova vrijednost. Nešto bolje se prolazi oročavanjem deviza, kod kojeg je u studenom prosječna kamatna stopa iznosila 2,2 posto, mada i za tu stopu vrijedi silazni trend.

U Hrvatskoj udruzi banaka nisu željeli komentirati ovakav trend kamata kao i razloge zbog kojih hrvatske banke isplaćuju tako male kamate na oročenu štednju. Prije nešto više od godinu dana, u listopadu 2009. godine, prosječne su kamatne stope na oročenu kunu iznosile više od pet posto, odnosno bile su peterostruko više nego sada.

U veljači te godine, dakle prije samo dvije godine dosegnule su i svoj povijesni maksimum, od čak 11,83 posto.

Iako HNB objavljuje prosječan podatak za cijeli bankovni sektor i u pojedinim bankama oročavanje kuna i dalje može biti isplativo, sam trend ukazuje na to da domaće banke na sve moguće načine pokušavaju sniziti troškove. Banke su prisiljene na takve poteze zbog stalnog rasta udjela nenaplativih kredita pod utjecajem gospodarske stagnacije.

Pad kamata na oročenja u posljednjih nekoliko mjeseci, pa i ovaj najnoviji, najvjerojatnije je izazvan smanjivanjem stopa u manjim banakama. Te su banke dugo odobravale visoke kamate na depozite kako bi privukle štediše iz velikih banaka. No, nagli rast loših kredita u tim bankama natjerao ih je, izgleda, na rezanje svih mogućih troškova, zaključuje Poslovni. (Poslovni dnevnik)

Povezani članci
04.02.14 Financije i gospodarstvo
Najviše bole regulatorna rješenja
02.05.13 Financije i gospodarstvo
MFIN: Ulaskom u EU osigurani depoziti do 100 tisuća eura
29.10.12 Financije i gospodarstvo
Hrvati mjesečno za štednju izdvajaju 443 kune
06.03.12 Financije i gospodarstvo
Raste štednja u kunama
08.02.12 Financije i gospodarstvo
RBA: Štednja ove godine neće rasti
03.02.12 Financije i gospodarstvo
Sve manje se uzdamo u državu, a sve više u sebe
16.01.12 Financije i gospodarstvo
Kamate opet rastu
19.12.11 Financije i gospodarstvo
U studenom iz banaka štediše povukle 715 mil. kuna
08.11.11 Financije i gospodarstvo
RBA Analiza: Štednja stanovništva porasla 4,2 posto
20.10.11 Financije i gospodarstvo
Analitičari ZABA-e: Štednja čini 57% financijske imovine građana
19.10.11 Financije i gospodarstvo
Nijemci uštedjeli 186 mlrd eura
25.05.11 Financije i gospodarstvo
GSV: Kamate banaka trebaju biti niže
06.11.10 Financije i gospodarstvo
Liberalizacija: Štednja ostaje u Hrvatskoj
01.11.10 Financije i gospodarstvo
Uz Svjetski dan štednje: Hrvati u bankama imaju 137 mlrd kuna depozita
02.02.10 Financije i gospodarstvo
Banke snižavaju kamate na štednju
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa