13.03.2012.
Vujčić: Hrvatska mora što prije u eurozonu
Banke majke nemaju namjeru smanjivati izloženost prema Hrvatskoj, kaže zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić na temelju uvida u proračune koje su banke dostavile svojim regulatorima
Iz proračuna koje su banke majke dostavile svojim regulatorima ne vidi se namjera nekog značajnijeg smanjenja izloženosti prema Hrvatskoj, rekao je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na danu financijskih rješenja 2012 tvrtke IBM koji je održan danas u Zagrebu.
Na vrhuncu krize, 2009. i 2010. godine, banke majke su pomogle bilancama plaćanja u regiji zadržavajući svoj kapital, pa i povećavajući svoju izloženost prema regiji, podsjetio je Vujčić. Dobar dio toga bio je institucionaliziran kroz inicijativu Vienna I, kojom su se banke obvezale da neće povlačiti likvidnost iz zemalja centralne i istočne Europe, i toga su se svi držali.
Danas dogovaramo Vienna II inicijativu, kojoj više u fokusu nije novac, nego regulatorna suradnja supervizora u zemljama banaka majki i banaka podružnica, rekao je zamjenik guvernera.
Nakon Vienna I inicijative, od prvog kvartala 2011. godine počelo je smanjivanje izloženosti banaka majki prema regiji. To se pojačalo pokretanjem inicijative European Banking Associationa iz Londona za povećanje stope adekvatnosti kapitala do 30. lipnja ove godine.
U regiji JI Europe pola tog smanjivanja izloženosti banaka majki prema zemljama regiji dolazi iz Mađarske. Mađarska ima dodatni porez na banke, posebnu regulaciju za švicarski franak, tako da su banke u velikim gubicima. Sve banke povukle su iz Mađarske koliko god su mogle, a ukupno je povučeno oko pet milijardi eura.
U ostalim zemljama vidljivo je malo smanjenje izloženosti, ali to još uvijek nije značajno, kaže Vujčić. "Prema proračunima koje su banke majke morale dati svojim regulatorima, a koje oni dijele s nama, ne vidi se namjera nekog značajnijeg smanjenja izloženosti, bar ne u slučaju Hrvatske", rekao je zamjenik guvernera, dodavši da očekuje da će tako ostati i nakon 30. lipnja.
Što se tiče ulaska Hrvatske u Europsku uniju, svih jedanaest zakona koji reguliraju financijski sektor usklađeni su s europskom regulativom. "Problem je što se regulativa zbog krize izuzetno brzo mijenja, tako da HNB stalno radi na usklađivanju", rekao je Vujčić. "Sigurno je da će biti još značajnih promjena regulative, a najznačajnija koja dolazi je direktiva o adekvatnosti kapitala. Basel III u odnosu na Basel II je velika promjena, nešto manja nego što je bio Basel II u odnosu na Basel I, ali ovoga puta u pravom smjeru. To nas čeka ove godine."
|
Financijski sektor je već toliko integriran u EU da se ulaskom u Uniju ništa značajno neće promijeniti. Gotovo 90 posto imovine u hrvatskom bankovnom sustavu je u vezi s bankama majkama iz EU, odnosno Europske monetarne unije (EMU).
"Ono što će biti važno za nas u perspektivi je brzina ulaska u monetarnu uniju. O tome se može početi razgovarati već iduće godine. Ulazak u EMU ovisi o nama, našim pokazateljima, ne samo mastrihškim kriterijima koji su prošireni – danas se za ulazak u tečajni mehanizam kao predvorje EMU gleda čitav set pokazatelja – već i o brzini rješavanja krize u eurozoni. Nije problem otvoreno reći da je apetit za proširenje eurozone u ovom trenutku vrlo nizak. Teško je očekivati da će apetit rasti dok problemi eurozone ne budu riješeni."
"Rekao bih da je sekvenca nekakvo rješavanje problema u eurozoni, utvrđivanje nove arhitekture eurozone koja je u razvoju - fiskalni ugovor koji se donosi, institucionalnim promjenama - i na kraju je važno da Hrvatska učini sve kako bi što prije ušla u EMU. Ništa ne bismo dobili da ostanemo izvan nje. Naravno, govorimo o monetarnoj uniji koja je stabilna, jer ni mi ne želimo ući u nešto što će nas puno koštati, a nestabilno je. S ovakvom euroizacijom pasivne strane bilance naših banaka, s 80 posto u stranoj valuti, ne može se govoriti o monetarnoj suverenosti. "
Dakle, ulaskom u EMU jako malo gubimo, a dobivamo smanjeni tečajni rizik koji je najznačajniji rizik u hrvatskom financijskom sustavu i u cijeloj ekonomiji, i na koji plaćamo visoku premiju, tumači Vujčić. "Tu se moramo posložiti, a ključni su fiskalni kriteriji. Znamo da naš javni dug brzo raste, znamo da nam je deficit još uvijek visok, i zato je bitno te pokazatelje zadržati na razini koja nam neće praviti probleme prilikom pregovora o ulasku u tečajni mehanizam i kasnije u EMU", objasnio je zamjenik guvernera HNB-a.
A nakon toliko godina pada i stagnacije, jedini izlaz iz krize je rast BDP-a. "Dok se ne otvore perspektive za investicije, za zapošljavanje, za rast realnih dohodaka, ne možete potaknuti ni financijski sektor da se izleže većem riziku i da plasira više kredita. To nije slučaj samo u Hrvatskoj, to je slučaj u cijeloj Europi. Bez rasta, a u ovom trenutku perspektiva rasta je vrlo slaba, ne možemo očekivati nikakav značajniji oporavak ni u financijskom sektoru", rekao je Vujčić.
|
"Centralne banke osiguravaju sustavu visoku likvidnost, ali ta likvidnost je u biti samo kupovanje vremena da se pokuša proizvesti rast", tumači zamjenik guvernera. "U Europi danas imate višu stopu nezaposlenosti nego što ste ju imali na vrhuncu velike krize 30-tih godina prošlog stoljeća i po svim projekcijama ta stopa nezaposlenosti će nastaviti rasti, tako da se ni političko socijalne konzekvence toga još ne osjećaju u potpunosti."
"Imali ste jedno razdoblje ekstenzivnog leveragea, koji je podržavao zaduživanje i potrošnju, znači domaću potražnju. To više nije moguće, više ne možete uvoziti kapital, zaduživati se, trošiti i rasti na internoj potražnji. Svima je jasno da moraju rasti kroz izvoz, kroz eksternu potražnju. Ali kad dođete u situaciju da svi moraju rasti kroz izvoz, pitanje je tko će uvoziti?", objašnjava Vujčić.
"U Europi imate veću neravnotežu trgovinskoj bilance nego u odnosima SAD-a i Kine. Neravnoteža između europskog sjevera i juga nastajala je duže od deset godina i ne možete očekivati da će se ona korigirati za godinu, dvije ili tri. Trebat će za to mnogo vremena, a može se korigirati samo kroz četiri kanala", kaže zamjenik guvernera HNB-a.
Ako imate inflaciju na sjeveru, pa jug više izvozi na sjever, jer na sjeveru rastu dohoci pa postaje manje konkurentan kroz rast inflacije; druga je mogućnost deflaciju na jugu, gdje padaju plaće i cijene; treća je transfer sa sjevera na jug, a četvrta migracija s juga na sjever.
Inflacija na sjeveru je malo vjerojatna, a ostala tri procesa su u tijeku. Otpis 107 milijardi eura dug Grčkoj nije ništa drugo nego oblik implicitnog transfera sa sjevera na jug. No, da bi se neravnoteže koliko toliko počele smanjivati i da bi Europa postala relativno stabilna, proces mora trajati nekoliko godina.
"Na danima financijskih rješenja ne mogu biti toliko optimističan i reći da će se to brzo dogoditi, ali situacija svakako izgleda puno bolje nego u studenom prošle godine, kada su stvari izgledale jako loše. Donesen je fiskalni ugovor, riješen je problem grčkog duga i Grčka više ne ugrožava financijsku stabilnost Europe. Ako pogledate tržišta, sve to se odražava na cijeni premije rizika, u padu prinosa. ECB je kreirala visoku likvidnost na tri godine čime se kupuje dodatno vrijeme. No, rješenje neravnoteže i rasta neće biti brzo", zaključio je Vujčić. (Bankamagazin)
|
|
|
|