27.10.2009.
U svijetu raste strah od inflacije
Indija je povukla prvi potez prema povlačenju rekordnih monetarnih stimulacija, dok će Norveška vjerojatno biti prva europska zemlja koja će povećati troškove kreditiranja zbog rastućeg inflatornog pritiska
Indija, treće najveće azijsko gospodarstvo, je u utorak napravila prvi korak prema povlačenju rekordnih monetarnih stimulacija zbog rastuće inflacije. Tim potezom je središnja banka razbuktala špekulacije da bi do kraja godine mogla povećati troškove pozajmljivanja što bi smanjilo profite kompanija.
Taj potez, uz očekivano povećanje kamatnih stopa u Norveškoj, što bi slijedilo povećanje ključne kamate koje je Australija napravila ranije ovog mjeseca, signalizira da raste globalna zabrinutost o povećanju cijena potrošnje i imovine, nakon mjera monetarne i fiskalne politike koje su zemlje diljem svijeta poduzele za izlazak iz globalne ekonomske krize.
Naime, središnja banka Indije je odredila da komercijalne banke moraju držati više novca u državnim obveznicama, povećanjem udjela zakonski propisanim omjerom likvidnosti na 25 posto s 24 posto. Ujedno je povećala procjenu za godišnju inflaciju na 6,5 posto s 6,0 posto, te potvrdila procjenu za godišnju stopu gospodarskog rasta na šest posto, uz potencijal prema gore.
"Možda bi bilo prikladno osigurati izlaz na jedan kalibrirani način", rekao je guverner indijske središnje banke Duvvuri Subbarao u izjavi koju prenosi Bloomberg News.
Iako prema središnjoj banci povećanje tog omjera neće bitno utjecati na poziciju likvidnosti bankarskog sustava budući da većina komercijalnih banaka drže u državnim obveznicama 27,6 posto svojih depozita, komercijalne banke su shvatile taj potez kao znak za zatezanje monetarne politike.
Također, središnja banka Indije smanjila je limit refinanciranja za izvoznike i zatražila da banke osiguraju više novca za rezervacije za zajmove kompanijama iz sektora nekretnina.
Dionice u Indiji su zabilježile najveći pad u dva mjeseca nakon vijesti iz središnje banke.
Indijska središnja banka ulila je 130 milijardi dolara, ili oko devet posto bruto državnog proizvoda, u nacionalno gospodarstvo od rujna 2008. kako bi zaštitila gospodarstvo od najgore financijske krize od 30-tih godina prošlog stoljeća.
|
Indija je postala druga zemlja iz elitne skupine G20 koja poduzima mjere prema povećanju troškova kreditiranja, nakon što je Australska središnja banka prije dva tjedna povećala ključnu kamatnu stopu zbog porasta cijena nekretnina.
Australija se gospodarskoj krizi othrvala bolje od većine zemalja svijeta zahvaljujući unosnom izvozu minerala i velikim državnim programima poticaja. Također, u prilog oporavka australskog gospodarstva ide i povratak snažnijim stopama rasta ključnih azijskih trgovinskih partnera poput Kine.
Prema anketi Bloomberga očekuje se da će norveška središnja banka u srijedu povećati troškove pozajmljivanja ne bi li uravnotežila efekt državnih stimulativnih mjera. Time bi norveška postala prva europska središnja banka koja mijenja smjer monetarne politike.
Norveška, jedina skandinavska zemlja koja nije članica Europske Unije i peti je najveći izvoznik nafte na svijetu, izašla je iz recesije u drugom kvartalu, nakon što su investicije u njezinu naftnu industriju, paket stimulacija težak 4,7 posto BDP-a, i rekordno niski troškovi kreditiranja povećali domaću potražnju.
Američka središnja banka preispituje je li opravdan nedavni rast cijena imovine i smanjivanje kreditnih spread-ova, pokušavajući osigurati da troškovi pozajmljivanja blizu nule ne dovedu do napuhivanja cijena. (Bankamagazin)
|
|
 |
|