08.02.2010.
PBZ Analize: Zaposlenost nastavlja padati
U prosjeku je u prošloj godini broj zaposlenih bio niži 3,2% u usporedbi s godinom ranije, odnosno za 49 tisuća, aktivno stanovništvo smanjeno je 1,3% odnosno za 22,6 tisuća ljudi te je prosječan broj nezaposlenih porastao za nešto više od 11%, odnosno za 26,4 tisuća
Trend pada zaposlenosti kojem smo svjedočili tokom čitave protekle godine nastavljen je očekivano i u prosincu i to ponešto snažnijim tempom pa je na mjesečnoj razini ukupan broj zaposlenih pao za visokih 1 posto, piše u najnovijem broju PBZ Analiza.
Iako je pad zaposlenosti u prosincu uobičajen, ipak primijetimo da je na godišnjoj razini broj zaposlenih bio niži za visokih 5,6%.
U prosjeku je u prošloj godini broj zaposlenih bio niži za 3,2% u usporedbi s godinom ranije, odnosno za 49 tisuća, aktivno stanovništvo smanjeno je za 1,3% odnosno 22,6 tisuća ljudi te je prosječan broj nezaposlenih porastao za nešto više od 11%, odnosno za 26,4 tisuće.
Prosječna stopa nezaposlenosti povećana je na 14,9%, što je rast za 1,5 postotni poen u odnosu na 2008. godinu i blizu je razine iz 2007. godine (15,1%) za koju očekujemo da će u 2010. biti i premašena iz nekoliko razloga.
Kao prvo, kretanja na tržištu rada odvijaju se uobičajeno s određenim vremenskim pomakom u odnosu na trendove u poslovnim sektorima, a čemu dodatno pogoduje krutost i nefleksibilnost domaćeg tržišta rada. Stoga su potrebna najmanje jedan do dva kvartala kako bi se pad a tako i rast gospodarske aktivnosti odrazio na tržište rada.
Primjerice, 2007. je bila godina rekordnih stopa rasta BDP-a, dok je zaposlenost bila najviša od travnja do studenog 2008. iako je razdoblje usporavanja gospodarske aktivnosti započelo već i prije toga, a u tom se razdoblju, posebno u zadnjem tromjesečju 2008. već počelo značajno osjećati.
Slijedom toga, kako u zadnjem tromjesečju protekle godine nije došlo do preokreta trendova u realnom sektoru, očekujemo da će se pad zaposlenosti nastaviti u 2010, a što je također u skladu s našim očekivanjima da ćemo i u ovoj godini zabilježiti negativnu stopu gospodarskog rasta.
Nadalje, kako smo već primijetili analizirajući prošlogodišnje podatke, privatan je sektor na niži volumen poslovanja u većoj mjeri reagirao otpuštanjima zaposlenika, a u manjoj rezanjem plaća. Takvom je razvoju događaja vjerojatno pridonijelo i uvođenje kriznog poreza kojim su neto plaće ionako smanjene i to prema podacima DZS-a, za 2,8% u prosjeku.
U prošloj je godini rast plaća realno bio po našim procjenama tek nešto iznad nule (u prvih jedanaest mjeseci 0,5%), dok u ovoj godini, ponajviše zbog baznog učinka, odnosno činjenice da je krizni porez primijenjen na neto plaće od srpnja nadalje te da je s plaćama od travnja ukinuto povećanje plaća u javnom sektoru, vrlo izvjestan nominalan i realan pad plaća.
|
Takva kretanja plaća u kombinaciji s očekivanjima ponovo slabije dostupnosti kredita grañanima i još uvijek visokih kamata (iako se tokom godine očekuje postupan pad kamata; prvi signali za to su nam blagi pad kamata na depozite) te averzije grañana prema zaduživanju uslijed neizvjesnosti na tržištu rada upućuju na nastavak slabe potrošnje stanovništva u ovoj godini.
Kako je u apsolutnim terminima najveći broj radnih mjesta (17 tisuća), odnosno oko polovica od ukupnoga broja, izgubljen u prerađivačkoj industriji, a slijede trgovina (-6 tisuća) te građevina (-5 tisuća) što su grane vezane ponajviše uz domaću osobnu potrošnju i investicije za koje su izvori presahnuli, rast a potom i ponovno kreiranje radnih mjesta bi u prvo vrijeme mogao potaknuti povećani izvoz i/ili investicije privatnog korporativnog sektora, koji dakako ovise o dostupnosti izvora financiranja.
S obzirom na trenutnu nesklonost banaka prema riziku neovisno radi li se o sektoru grañana ili poduzeća te na činjenicu da program kreditiranja prema mjerama za gospodarski oporavak i razvitak Vlade RH još nije započet i ne zna se koliko će poduzeća biti zainteresirano za Model A ili Model B, zasad je teško procijeniti koliko će se sredstava plasirati temeljem toga i koji će biti učinci na gospodarstvo.
Ako i pretpostavimo da će mjere doprinijeti oporavku, zatim da će se izvoz postupno oporaviti s obzirom da se očekuje da će eurozona u ovoj godini zabilježiti pozitivan rast BDP-a te da bi takav preokret mogao dovesti do ranije od planiranog ukidanja kriznog poreza koji i psihološki negativno utječe na potrošnju, tržište rada, kako smo već napomenuli, reagira s određenim vremenskim odmakom te se pozitivan zaokret može očekivati tek u trećem ili četvrtom kvartalu.
Međutim, postoje i rizici da on bude odgođen ako pad gospodarske aktivnosti ove godine bude jači nego što zasad očekujemo, zatim da doñe u prvo vrijeme do rasta bez rasta zaposlenosti, kao i u slučaju da se trenutni optimizam pokaže neopravdanim pa globalno gospodarstvo nakon uzleta ponovo utone u krizu (kad se ukinu mjere ekspanzivnih fiskalnih i monetarnih politika, ako se ne ukinu pravovremeno itd.).
Procjene analitičara PBZ-a o kretanju prosječne (registrirane) stope nezaposlenosti ukazuju zasad na rast do razine oko 16%, a na početku godine i preko 17%, što nas prema broju nezaposlenih otprilike vraća na 2006. godinu pa stoga treba napomenuti da će uz niske stope rasta koje vidimo u srednjem roku, tržištu rada biti potrebne godine da se vrati na razinu najniže stope nezaposlenosti, onu koju smo ostvarili sredinom 2008. godine. (Bankamagazin)
|
|
|
|