06.09.2010.
PBZ analize: Rast stope nezaposlenosti do 18%
Kako je porast zaposlenosti u srpnju bio uglavnom sezonskog karaktera, po završetku turističke sezone analitičari PBZ-a očekuju rast stope nezaposlenosti prema do 18 posto
Prosječna neto plaća u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 5.287 kuna, što predstavlja realan pad za 1,3% u odnosu na 2009., a uzme li se u obzir utjecaj posebnog poreza, realan pad dostiže oko 4 posto, ističu analitičari PBZ-a u najnovijem broju Tjednih analiza.
Iako je lipanj statistički prvi mjesec u kojem se, nakon devet uzastopnih mjeseci negativnih stopa, bilježi realno povećanje neto plaće (+0,1% na godišnjoj razini), uzme li se u obzir krizni porez, vidljivo je da će tek sa srpnjem biti zaista ostvaren porast plaća, smatraju analitičari.
Kako su protekla tek dva mjeseca u kojima je ukinuta niža stopa poreza od 2% te primijenjene nove stope poreza na dohodak, kratko je razdoblje za ocijeniti učinke ovih promjena. Ipak, već podaci o prometu u trgovini na malo u srpnju pokazuju blagi porast potrošnje pa je moguće da je uz turiste dio rasta došao i od nešto viših dohodaka zaposlenih kod pravnih osoba te više razine zaposlenosti.
U srpnju je ukupna zaposlenost povećana za 0,6% u usporedbi s lipnjem, a najveći broj novozaposlenih je registriran kod obrtnika i kod pravnih osoba u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane što znači da je porast zaposlenosti uglavnom sezonskog karaktera, stoji u analizi. Na godišnjoj razini i dalje se bilježi pad broja zaposlenih od visokih 4,9%, a po završetku sezone analitičari PBZ-a očekuju ponovni rast broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti prema razini od 18%.
Neto plaće u drugoj polovici ove godine trebale bi rasti zbog zakonskih izmjena (iako će dijelu zaposlenih plaće njihovom primjenom biti i snižene) s obzirom da kretanje BDP-a sigurno ne bi rezultiralo njihovim rastom.
Uz očekivanja slabih stopa rasta BDP-a i u sljedećoj i u idućim godinama, rast plaća bit će sporiji nego u prethodnim razdobljima. No, teško je procijeni kojim će se tempom odvijati u situaciji kada visoka nezaposlenost stvara protutežu rastu plaća pa je moguće i dulje razdoblje stagnacije plaća, ističu analitičari.
|
Uz to, kretanja plaća bitno će se razlikovati među djelatnostima. Primjerice, ne očekuje se da će se u srednjem roku ponoviti brzo uzlazni ciklus pojedinih sektora (građevina, trgovina, nekretnine, financijske usluge) koji je doveo do rasta razine plaća u navedenim djelatnostima, a također je neizvjesno, s obzirom na fiskalni manjak, ima li i koliko prostora za rast plaća u javnom sektoru.
Slijedom toga analitičari očekuju da će se povećan oprez stanovništva zadržati još neko vrijeme, a uz faktore na tržištu rada i izmjene zakona i propisa koje utječu na raspoložive dohotke, treba uzeti u obzir i rast izdataka stanovništva za više cijena komunalnih usluga, zdravstva, prijevoza te obrazovanja, zatim novih ili viših poreza i sl. što su trendovi koje se može očekivati u nadolazećim godinama, a koji dovode do promjene navika u potrošnji, štednji i investicijama. (Bankamagazin)
|
|
|
|