27.01.2010.
Švedski model globalno rješenje za banke u problemima
Najava američkog predsjednika Obame o uvođenju nove regulative za poslovanje banaka izazvala je burne reakcije u zemlji, ali i u svijetu. Čelnik ECB-a Jean-Claude Trichet podupro je američki plan reforme, a švedski model regulacije bankarske industrije spominje se kao mogući uzor za Ameriku
Banke u razvijenom svijetu oporavile su se brže od ostalih sektora gospodarstva, ali sada im slijedi uvođenje globalnog strožeg regulatornog režima.
Nakon što su brojne bankarske kuće diljem svijeta spašene novcem poreznih obveznika, prošle godine su uspjele ostvariti veliku dobit i sada bi dijelile bonuse. To što su uzrokovale trenutnu krizu nije promijenilo način njihova poslovanja.
Zbog toga je i američki predsjednik Barack Obama prošli tjedan najavio uvođenje nove regulative za poslovanje banaka. U govoru Obama je najviše potencirao banke za koje je rekao da ih treba smanjiti kako bi prestale biti "too big to fail" - prevelike da propadnu.
Druga velika najavljena mjera, ili bolje rečeno zahtjev, je razdvajanje poslovanja s potrošačima od trgovanja s rizičnim vrijednosnim papirima.
Ukoliko svi prijedlozi prođu, banke se neće moći više baviti ni osiguravateljstvom. Dio zamjerki predsjednika nalazi se i u činjenici da su u sadašnjoj krizi velike banke na ime tzv. trgovanja za vlastiti račun, pri čemu nisu imale ulogu burzovnog posrednika već su same trgovale vrijednosnicama, to činile s novcem koje su dobile od svoje komercijalne djelatnosti.
Predsjednik Obama je također dodao da će nove mjere, ako se usvoje, spriječiti da neuspjele, a ogromne banke, porezne obveznike 'drže taocima'.
U srijedu se na inicijativu američkog predsjednika nadovezao i čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet koji je podupro američki plan reforme bankovnog. Kako piše u srijedu Wall Street Journal, Trichet je također pozvao američke zakonodavce da potvrde aktualnom čelniku američke središnje banke Fed Benu Bernankeu još jedan mandat.
"Prijedlozi reforme bankovnog sustava koje je prošli tjedan iznijela Bijela kuća prate smjer naših pozicija, poglavito vodeći računa o tome da se bankovni sektor usredotoči na financiranje realnog gospodarstva", kazao je Trichet.
Europske zemlje poput Njemačke i Francuske pozvale su na postizanje međunarodnog konsenzusa o novom regulatornom okviru za bankovni sustav.
"ECB je razmotrio Obamine prijedloge s velikom pažnjom", potvrdio je Trichet u kontekstu pojačanih bojazni u vezi s time hoće li utjecajne članice eurozone Njemačka i Francuska odobriti mjere koje bi ograničile njihove banke, Deutsche Bank i BNP Paribas.
Neki u financijskim institucijama govore o povratku u normalu i zaboravili su da su vlade riskirale više od 25 posto bruto domaćeg proizvoda novca poreznih obveznika, upozorio je Trichet.
|
Kako ipak svi ne misle isto, pokazala je švedska bankovna grupa Swedbank koja neće isplatiti oko 406 milijuna kruna (57 milijuna dolara) bonusa za 2009.
Inače, švedski model regulacije bankarske industrije se ovih dana spominje kao uzor za Ameriku. Švedi su nakon bankarske krize u 1990.-im, dugo raspravljali što činiti.
Kada su krajem 2007. godine uvidjeli da će se hipotekarna kriza iz SAD 'preliti' na čitav svijet uveli su 'nadoplatu za stabilnost'.
Radi se o plaćanju godišnje naknade od 0,018 posto na transakcije koji se uplaćuje u stabilizacijski fond za sigurnost financijskog sustava. U taj fond gotovo 150 banaka, ali i ostale financijske institucije u zemlji, uplaćuju naknadu kojom se gradi sigurnost od potencijalnog troška za spašavanje banaka koji bi inače išli 'preko leđa' poreznih obveznika.
Osim toga, 2011. godine naknada će se povećati na 0,036 posto. Samim stabilizacijskim fondom upravlja švedski Nacionalni ured za dugovanja i trenutno iznosi oko tri milijarde eura dok je cilj da fond iznosi 15 posto godišnjeg švedskog BDP-a.
I Međunarodni monetarni fond je najavio kako će u moguće opcije uzeti i švedski plan, te da će o tome u travnju izvijestiti skupinu G20, dvadeset najbogatijih zemalja svijeta.
Neki svjetski lideri su u startu odbacili taj plan, prije svega britanski premijer Gordon Brown, ali ipak traže osnivanje globalnog fonda za spašavanje banaka u nevolji. Prema Brownu on bi se trebao financirati iz poreza na financijske transakcije.
Američki i ruski ministri financija Timothy Geithner i Aleksej Kudrin oko oporezivanja su odmah izrazili svoj skepticizam.
S druge strane, oni koji podržavaju plan tzv. Tobinovog poreza, nazvanog po Nobelovcu Jamesu Tobinu, uvjereni su kako taj novac sačuvao države od prelijevanja financijskih kriza. (Bankamagazin)
|
|
 |
|