12.07.2010.
Svijetu prijeti bankarska kriza
Do kraja 2012. godine svjetske banke trebaju vratiti oko 5 bilijuna dolara kredita, piše NYT pozivajući se na podatke Banke za međunarodna poravnanja (BIS)
Dužnička kriza europskih država stvorila je mnogo problema za banke, ali na horizontu se pojavila nova opasnost koja do sada nije privlačila puno pozornosti.
Riječ je o tisućama milijardi dolara kratkoročnih zajmova koje financijske institucije diljem svijeta moraju vratiti u sljedeće dvije godine, piše u ponedjeljak The New York Times.
Do kraja 2012. godine svjetske banke trebaju vratiti oko 5 bilijuna dolara kredita, od toga na europske banke otpada 2,6 bilijuna, na američke 1,3 bilijuna, a ostatak su krediti banaka iz drugih regija, piše NYT pozivajući se na podatke Banke za međunarodna poravnanja (BIS). Nadalje, njujorški list tvrdi kako izvor i način odakle će banke dobiti novac još uvijek nisu poznati.
Osim The NYT-ja, na moguće probleme s vraćanjem zajmova u prošlih nekoliko tjedana upozorile su i Europska središnja banka (ECB), Bank of England (BoE) te Međunarodni monetarni fond (MMF), jer europske banke već sada imaju problema s pronalaženjem izvora svježih financijskih sredstava.
Također, mnogo se očekuje od 'testa na stres' koji se trenutno provodi u 91 banci na starom kontinentu, a koji bi trebao pokazati kako je bankarski sustav zdrav i otporan na sve nedaće koji bi ga mogle snaći u sljedećih par godina.
No, to nije smanjilo zabrinutosti investitora jer dužničke krize Grčke, Portugala, Španjolske i Italije su dovele do situacije da su banke podozrive oko izdavanja obveznica što je, inače, bio uobičajen način za prikupljanje sredstava kojima kreditiraju kompanije i(li) kućanstva.
Upravo je kratkoročno posuđivanje kako bi s pribavila sredstav za dugoročno kreditiranje i bilo jedan od uzorka financijske krize 2008. godine: došlo je do presušivanja izvora kratkoročnog kreditiranja banaka.
Garancije su obično bile za nekoliko godina, a banke su obveznicama jamčile za posuđen novac.
Studija kreditne agencije Moody's iz studenog prošle godine pokazala je kako su nove emisije bankarskih obveznica 'maturirale' za 4,7 godina, što je najniži prosjek u zadnjih 30 godina.
Od tada su strahovanja za dužničke krize u Grčkoj i Španjolskoj dovele pod znak pitanja oporavak u Europi i hoće li ipak stari kontinent zaroniti u novu recesiju, što je proizvelo dodatni niz problema jer investitori nisu sigurni koliko su banke opterećene lošim zajmovima i potencijalno lošim državnim obveznicama.
|
Prema podacima Dealogica, emisije obveznica financijskih institucija u svibnju ove godine pale su na svega 10,7 milijardi dolara, u usporedbi sa 106 milijardi u siječnju ove godine ili 95 milijardi dolara u svibnju prošle godine.
U lipnju je ipak došlo do oporavka te je izdano obveznica za 42 milijarde dok je u prva dva tjedna srpnja ukupan iznos bio 19 milijardi dolara.
Tako NYT piše kako bi stres-test u Europi trebao uvjeriti financijsko tržište da su banke otporne, ali iz tog razloga ECB je pod velikim pritiskom da objavi rezultate testa i prije 23. srpnja.
Sandeep Agarwal, prvi čovjek Credit Suissea za europsko tržište kapitala, kaže kako bi 'test na stres' mogao napraviti podjelu između dobrih i loših banka što bi, po njemu, dovelo do toga da se dobre banke lako zadužuju dok bi one lošije morale plaćati premiju.
"Ima novca po dobroj cijeni za brojne financijske institucije, ali ne za sve institucije", napominje Agarwal napomenuvši da bi to moglo dovesti do pritiska za spajanje slabih banaka, ili do traženja državne pomoći te do smanjivanja obujma njihovog poslovanja. Neke banke bi čak mogle otići i u bankrot.
Na najvećem udaru su njemačke Landenbanke i španjolske Caje, ali i ECB koja bi mogla imati problema s vraćanjem kredita koje je davala poslovnim bankama po niskim kamatnim stopama.
Ukoliko banke neće moći doći do svježih sredstava na tržištu, Europska središnja banka morat će odlučiti hoće li im i dalje pomagati ili će 'zavrtnuti slavinu'.
"Banke koje neće moći naći novac na tržištu morat će smanjiti obujam poslovanja", piše u izvještaju BIS-a za lipanj, a prvi čovjek te institucije Stephen G. Cecchetti je napomenuo kako je refinanciranje banaka problem na koji će se morati pripaziti.
Banke same uporno insistiraju kako imaju povjerenje tržišta te da će uspjeti prikupiti novac koji trebaju, čak i ako cijena kreditiranja poraste po višoj stopi negoli banke plasiraju novac krajnjim korisnicima.
To tvrdi i Jean-Francois Tremblay, potpredsjednik Uprave kreditne agencije Moody's koja je radila studiju o refinanciranju banaka.
Tremblay dodaje da su se banke riješile dugova brže nego što su oni očekivali jer je došlo do povećanja depozita klijenata, ili je dotok novca od središnjih banaka bio dovoljno brz ili su jednostavno smanjile kreditiranje.
Što se tiče Velike Britanije, Bank of England prognozira kako će tamošnje banke svaki mjesec morati izdati obveznice u vrijednosti od oko 25 milijardi funti kako bi se mogle refinancirati.
BoE će pritom 'pomoći' s još 800 milijardi do 1,2 bilijuna funti, a to znači da će do kraja godine morati emitirati obveznice dvostruko brže nego do srpnja ove godine. (Bankamagazin)
|
|
 |
|