21.09.2009.
Kineski pohod na resurse
Koristeći se padom vrijednosti imovine diljem svijeta Kina osigurava jeftiniju sirovinu za svoju brzorastuću industriju, te kupovinom tehnologije, brendova i tržišta zauzima poziciju kao globalni gospodarski igrač. Snaga i brzina te ekspanzije nerijetko izaziva strah i sumnje
Unatoč padu globalnih izravnih ulaganja u prošloj godini uzrokovanih ekonomskom recesijom, kineske investicije u strane zemlje u istom su razdoblju udvostručena u odnosu na godinu ranije.
Kineske su kompanije putem investicija prisutne u 174 zemlje, a njihove mete za investicije su prilično šarolike, od rudnika u Australiji, banaka u Hong Kongu i naftnih polja u Africi i Latinskoj Americi, do poznatih brendova poput američkog terenca Hummer.
Koristeći se padom vrijednosti imovine diljem svijeta, izazvanom recesijom, Kina osigurava jeftinije sirovine za svoju brzorastuću industriju, a kupovinom tehnologija, brendova i tržišta zauzima poziciju kao globalni ekonomski igrač.
Međutim, snaga i brzina te ekspanzije nerijetko izaziva strah i sumnje u zemljama zahvaćenim kineskom ekspanzijom.
Kini, koja je manje zahvaćena recesijom od razvijenih zemalja i ima najveće devizne rezerve na svijetu, idu u prilog relativno niske cijene imovine, koje su pale zbog recesije, pa kineski pohod na stranu imovinu uzima mah i nije izgledno da će njen apetiti za širenje popustiti u idućih nekoliko godina.
"Kina se, čini se, ponovno vratila svom trendu rasta, a da bi rasla, trebaju joj robe i sirovine. Dakle Kina kupuje i sklapa ugovore kako bi nabavila sirovine gdje god može," komentirala je za www.banka.hr analitičarka Raiffeisen banke Lydia Kranner.
Prema njoj kineska strana ulaganja rastu i nastaviti će rasti idućih godina, šireći kinesku ekonomsku bazu što je pozitivno za budući gospodarski razvoj.
|
Izravna ulaganja iz Kine u druge zemlje u prošloj su godini porasla na 52,15 mlrd dolara s gotovo 22,5 milijardi dolara u 2007. godine, kaže se u izvješću Ujedinjenih naroda World Investment Report 2009. objavljenog u rujnu.
Kina je lani zauzela 13. mjesto na ljestvici najvećih izvora izravnih inozemnih ulaganja, te, iako kineske investicije čine tek nešto manje od tri posto ukupnih ulaganja u strane zemlje u prošloj godini, njihov udjel iz godine u godinu raste .
Također, ulaganja iz Kine na strana tržišta bila su otprilike upola manje nego izravne investicije u tu azijsku zemlju, no kineska ulaganja rastu po znatno većoj stopi. Prema istom izvješću UN-a, strani investitori su lani u Kinu uložili 108,3 milijardi dolara u odnosu na 83,5 milijardi dolara u 2007.
Među najvećim ulaganjima kineskih kompanija u prošloj godini bile su Chinalcova kupovina 12-postotnog udjela u rudarskoj kompaniji Rio Tinto za 14,3 mlrd USD, akvizicija 20-postotnog udjela u banci Standard Bank Group iz Južne Afrike za 5,6 mlrd USD od strane banke ICBC, te kupovina norveške naftne kompanije Awilco za 2,5 mlrd USD od neimenovane kineske kompanije.
DIVERSIFIKACIJA IMOVINE
Iza snažnog rasta investicija stoji kapital koji je Kina nagomilala u zadnjih 30-ak godina svog gospodarskog rasta i koji se preljeva prema drugim zemljama poput Vijetnama u potrazi za jeftinijom radnom snagom.
Investicije u druge azijske zemlje činile su čak 67 posto kumulativnih kineskih stranih ulaganja krajem 2007.
U interesu kineskih kompanija je investirati u proizvodnju, ali i u tržišne udjele vani kako bi garantirali stabilnost dobavnih lanaca i ciljanih tržišta, te kako bi spriječili da neki strani faktori ugroze sigurnost njihove proizvodnje i operacija, smatra kineska asocijacija za razvoj i planiranje zadužena za strana ulaganja.
U jeku financijske krize brojne zemlje se suočavaju s problemom financiranja kojima Kina, koja ima suficit platne bilance i nije doživjela kreditnu krizu poput one u razvijenijim državama, može izaći u susret.
Kina je u proljeće ove godine pojednostavila postupak za odobravanje ulaganja u inozemstvo, a kineska je vlada tijekom ljeta objavila da će koristiti svoje devizne rezerve kako bi podržala i ubrzala ekspanziju i akvizicije svojih kompanija na stranim tržištima.
Time je po prvi put službeno artikulirana politika Pekinga za direktnu potporu korporacijama u kupovini imovine u inozemstvu.
Vlada nije rekla koliki će konkretno dio deviznih rezervi, koje su dosegnule rekordnih 2.131 milijardi dolara u lipnju, biti usmjereno kineskim kompanijama, ali je naglašeno da je taj potez namijenjen diversifikaciji imovine, te da je dio strategije smanjenja ovisnosti Kine o američkom dolaru kao rezervne valute.
|
Naime, kineska vlada se, zbog globalne ekonomske i financijske krize, suočava s problemima zbog straha od pada vrijednosti američkog dolara i velike izloženosti te zemlje prema njemu. Kina ima najveće devizne rezerve na svijetu i smatra se da je njihov dio i upravo u dolarima.
Uz to Kina je i najveći kupac američkih državnih obveznica, pa je u nekoj vrsti dolarske zamke, jer kad bi Kina prestala kupovati američke obveznice njihova vrijednost bi naglo pala, a s time i vrijednost kineske imovine.
"Kineske investicije, i to najviše u američke dužničke vrijednosnice, jako su značajne. Ukoliko bi Kina prestala kupovati te papire, SAD, ali i čitav svijet, našli bi se u teškoj situaciji. Za sad ipak ne očekujemo da će do toga doći", rekao je za www.banka.hr Peter Jenčič, analitičar slovenske tvrtke MP DZU.
Po njemu, iznosi koje Kina u posljednje vrijeme investira u neke kompanije, financijske aranžmane s kompanijama i otkup njihovih dugovanja u zamjenu za nabavu sirovina, još uvijek su, u usporedbi sa ukupnim investicijama - mali.
Kako je Kina odnedavno postala najveći svjetski izvoznik robe, velike kompanije izvoznici iz Kine trebaju usluge poput prijevoza i osiguranja što također povećava kineske strane investicije u tim segmentima.
Drugi faktor koji potiče ulaganja izvan Kine je to da neka kineska poduzeća u državnom vlasništvu gube monopol koji imaju na domaćem tržištu pa se šire na međunarodna tržišta.
Kineski gospodarski rast u 2009. godini usporiti će na 7,8 posto, nakon rasta od 9 posto u prošloj godini, a prema procjeni banke HSBC 2010. će ubrzati na 8,5 posto, dok će suficit platne bilance Kine u ovoj godini iznositi preko pet posto bruto domaćeg proizvoda.
|
ENERGIJA KAO PRIORITET
Nakon velike volatilnosti cijene energenata i drugih roba u prošloj godini, očito je da Kina pokušava osigurati što širu bazu vlastitih sirovina, prvenstveno nafte i ruda.
Tako je, među ostalim, sredinom rujna objavljeno da će Kina uložiti 16 milijardi dolara u proizvodnju nafte u Venezueli.
Samo na početku rujna 2009., kineske državne kompanije su zasule sektore željezne rude i urana u zapadnoj Australiji s ponudama teškim ukupno 123 milijuna dolara, kao znak da kinesko zanimanje za rudnike u Australiji ne jenjava, piše australski list The Sydney Morning Herald.
Također, kineska kompanija Sichuan Tengzhong Heavy Industrial Machinery pokušava kupiti od General Motorsa čuveni brend Hummer, iako zasad nije dobila dozvolu za to.
Među prvim velikim akvizicijama poznatih stranih brendova bila je kupnja IBM-ove jedinice osobnih računala od kineske grupe Lenovo 2004. za $1,25 mlrd USD.
"Kina sada pokušava domišljatim potezima osigurati nabavu sirovina u duljem vremenskom razdoblju po što jeftinim cijenama," kaže Jenčič.
Kinezi su pokušali povećati i udjel koji imaju u Rio Tintu, najvećoj svjetskoj kompaniji za mineralne resurse, u čemu nisu uspjeli. "Australci su na kraju glasali protiv, jer je to vrlo delikatno pitanje kada zemlja puno svojih resursa u krizi proda praktički svome susjedu," dodaje Jenčič.
Kineska, pak, razvojna banka China Development Bank sklopila je nedavno nekoliko ugovora nafta-za-kredit s Brazilom, Kazahstanom i Rusijom.
|
Kina također izdašno financira gradnju infrastrukture koja bi olakšala transport nafte i stvaranje "energetskih koridora".
Tako je, na primijer, Kina izgradila luku Gwadar u Pakistanu radi prijevoza nafte iz Perzijskog zaljeva, preko Pakistana u Kinu. Kina je investirala više od četiri milijarde dolara u Pakistan i sprema se uložiti dodatnih 12 milijardi.
No, za razliku od tamošnjih američkih investitora, ulaže ne postavljajući uvjete vezane za poštivanje ljudskih prava, demokraciju ili pitanja terorizma. Također, Kina je sklopila i s vojnom huntom u Burmi ugovor o izgradnji tamošnjeg naftovoda i plinovoda.
Pojedini strani investitori u znak neslaganja s nekim kineskim investicijskim odlukama, odnosno s indirektnom podrškom Kine zemljama sa spornim političkim režimima, povlače svoje investicije iz kineskih kompanija.
Tako je u ožujku norveški mirovinski fond u državnom vlasništvu prodao svoje dionice u kineskoj kompaniji Dongfeng Motor, jer ta kompanija prodaje vojne kamione vojnoj hunti na Burmi, što krši etičke principe fonda.
Također, međunarodni mirovinski fond TIAA-CREF najavio je da će prodati dionice onih kineskih naftnih kompanija iz svog portfelja koje imaju veze s vladom u Sudanu, osim ako te kompanije ne naprave ozbiljne korake kako bi se genocidu u Darfuru stalo na kraj do kraja ove godine.
Kako se sigurnosna situacija u Iraku poboljšava, Kina se sve više fokusira ka naftnom sektoru te zemlje. Činjenicom da nije sudjelovala u invaziji na tu zemlju 2003., Kina uživa političku naklonost iračkog ministarstva nafte.
Posao koji potvrđuje kinesko zanimanje za naftu u Iraku je preuzimanje naftne kompanije Addax Petroleum za 7,2 mlrd USD od kineske kompanije Sinopec ovog ljeta. Addax je jedan od najvećih proizvođača nafte u zapadnoj Aftici i srednjem istoku. (Bankamagazin)
|
|
 |
|