19.06.2008. (Goran Pavlović)
HGK konferencija: Hrvatskoj trebaju strani radnici
Hrvatska je među 10 svjetskih zemalja s najstarijom populacijom
Demografska slika Hrvatske u ovom je trenutku više nego zabrinjavajuća, a istraživanja ukazuju da se trendovi depopulacije nastavljaju nesmanjenim tempom što bi do 2050. godine moglo prouzročiti smanjenje broja stanovnika Hrvatske za više od pola milijuna.
Rezultat je to istraživanja «Aktualno demografsko stanje i projekcije stanovništva Republike Hrvatske do 2050. godine» koje je prezentirao Roko Mošetić, profesor Instituta za migracije i narodnosti, na međunarodnoj konferenciji koja se na temu «Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva» u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održava danas i sutra u Zagrebu.
Hrvatska je 1900. godine imala nešto više od 3,1 milijun stanovnika, dok je prema zadnjem popisu iz 2001. ukupan broj stanovnika premašivao 4,2 milijuna ljudi.
Tijekom 20. stoljeća zabilježen je prosječan godišnji rast populacije od jedan posto, sve do početka domovinskog rata kada krivulja slijedi negativni trend s prosječnih 0,68 posto.
Međutim, posebno je zabrinjavajuće, istaknuo je Mišetić, što se negativna dinamika kretanja broja stanovnika u našoj zemlji nastavlja i u posljednjim godinama pa je tako od 2001. do 2006. godine gotovo 60 tisuća više umrlih u odnosu na broj rođenih.
«Tako je samo u 2003. godini zabilježen negativan prirodni priraštaj stanovništva od 13 tisuća što je red veličine grada Krapine. Također, tijekom 20. stoljeća iz Hrvatske se iselilo oko 1,3 milijuna ljudi, odnosno 30,3 posto stanovništva mjereno popisom iz 2001. godine», dodao je.
Prema podacima Ujedinjenih naroda Hrvatska je, s prosječnom starošću od 39 godina, među 10 zemalja svijeta koje imaju najstariju populaciju , pri čemu je više od petine stanovništva starije od 60 godina.
Stopa reprodukcije stanovništva Hrvatske je 1,37, dok je za jednostavnu reprodukciju potrebno doseći stopu od 2,1 koja omogućava zadržavanje broja stanovnika na sadašnjoj razini.
«To pokazuje da bi prema srednjim stopama fertiliteta i migracije do 2050. godine Hrvatska mogla imati oko 3,7 milijuna stanovnika, dok one najcrnje prognoze govore da bi se taj broj mogao spustiti na jedva tri milijuna», rekao je Mišetić.
On je također dodao kako današnja demografska slika Hrvatske ne može biti osnova za optimistična promišljanja jer hrvatsko stanovništvo ne posjeduje biološke kapacitete niti za jednostavnu reprodukciju, a kamoli za okretanje stope prirodnog priraštaja u pozitivnom smjeru.
Predsjednik HGK, Nadan Vidošević, istaknuo je kako hrvatsko tržište rada prolazi kroz duboku strukturalnu krizu, pojašnjavajući konstataciju podatkom da je još 1990. godine omjer zaposlenih u odnosu na umirovljenike bio 3 : 1, dok je u 2007. godini na jednog umirovljenika dolazio tek 1,41 zaposleni.
|
Upravo ovakva kretanja koja se ne tiču samo gospodarstva nego i društva u cjelini potaknuli su Komoru da organizira konferenciju o uvozu radne snage, rekao je Vidošević, dodajući kako je to neizbježan proces.
«Hrvatskoj je neophodno oko milijun stranih radnika koji će sigurno doći u narednim godinama bilo organizirano bilo spontano. Svakako bi bilo bolje da se taj proces osmisli i donese strategija kako bi se društvo pripremilo i izbjegle negativne posljedice koje su prolazile sve zemlje s imigracijskim kretanjima», dodao je.
Imigracijski je proces imanentan cijeloj Europi, pa iako ne postoji jedinstvena strategija na razini Europske unije, svaka zemlja ima pojedinačni model upravljanja i vlastitu imigracijsku politiku. «Ako mi ne budemo upravljali tim procesom upravljat će međunarodni krupni kapital umjesto nas», smatra Vidošević.
Osvrnuvši se na trenutno stanje u gospodarstvu on navodi kako je u Hrvatsku u posljednjih dvadesetak godina ušlo blizu 100 milijardi eura kapitala što nije pomoglo da se dosegne stopa gospodarske aktivnosti iz 1990. godine pa zaključuje kako je to dokaz da ekonomski model ne funkcionira.
Kako bi se pristupilo rješavanju demografskog pitanja u Hrvatskoj Anđelko Milardović, voditelj Centra za politološka istraživanja, pozvao je na izradu strategije u kojoj bi se jasno iskazali demografski, imigracijski i ekonomski ciljevi do 2020. godine čime bi se pristupilo rješavanju aktualne nezaposlenosti, problematici zapošljavanja mladih umirovljenika te omogućilo uspješniju integraciju stranih radnika.
«Problem radne snage nije samo hrvatski problem. Trenutni pokazatelji ukazuju na to da će se broj stanovnika Europe do 2050. smanjiti za 67 milijuna. Pritom bi ukupna svjetska populacija trebala doseći cifru od 9,4 milijarde, dok će u nerazvijenim zemljama živjeti 7,8 milijardi stanovnika», istaknuo je Milardović.
|
|
 |
|