25.10.2012.
Ujednačeni razvoj zemalja put oporavka za EU
U organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke Rifin danas je u Zagrebu održan 19. međunarodni znanstveni skup pod naslovom "Ekonomska politika regionalni razvoj – prioritet EU".
Naglasak u raspravama stavljen je na prioritet ravnomjernog razvoja zemalja članica Europske unije kako bi se ostvarila gospodarska i politička stabilnost.
Da je stanje u ovom trenutku nezadovoljavajuće ukazao je ekonomist Dragoljub Stojanov koji je naveo podatak kako je razlika između najbogatijih i najsiromašnijih članica EU prema BDP-u 1986. godine bila 1 : 4,9, dok je 2007. godine povećana na omjer 1 : 20.
"Za Europsku uniju ekonomska divergencija predstavlja slijepu ulicu. Sloboda međunarodnih tokova roba, novca i kapitala nije pridonijela smanjenju razlika, nego upravo suprotno, razlike su se još više povećale", upozorio je Stojanov.
Sandra Bebek i Guste Santini također su naglasili kako je problem neujednačenog razvoja unutar članica EU marginaliziran te da nije postojala niti postoji zajednička politika na razini čitave EU.
Prema njihovom stajalištu, u Europskoj uniji danas možemo razlikovati tri područja. To su poluperiferija ((ili periferija eurozone, zemlje PIIGS-a), centar (stare članice: Njemačka, Francuska, Nizozemska…) i periferija (nove članice iz istočne Europe).
Izlaz iz sadašnje pat pozicije Bebek i Santini vide u implementaciji Keynesovih i Davidsonovih ideja po kojima bi zemlje sa suficitom u vanjskotrgovinskoj razmjeni trebale poduprijeti investicijske projekte u zemljama s deficitom ili im pružiti pomoć na način da bi se suficiti morali uplatiti u posebni fond. "Dužničko-vjerovnička pitanja traže uravnotežena rješenja tako da se cijena podijeli na relaciji dužnik-vjerovnik", poručili su.
Tihomir Domazet je upozorio kako je regija jugoistočne Europe, kojoj pripada i Hrvatska, najteže pogođena krizom što najbolje očituje podatak da sve zemlje ove regije imaju niži BND od BDP-a.
Jedan od ključnih elemenata budućih ekonomskih modela ekonomija zemalja jugoistočne Europe, kazao je Domazet, trebala bi biti regionalna suradnja u funkciji izvozne specijalizacije. "Regionalna prednost nije samo infrastruktura (promet) i poljoprivreda, nego i energija, voda, turizam, farmaceutska industrija, graditeljstvo, otvaranje izlaska na more 'zatvorenim' državama", naglasio je.
Razdoblje od 2013. do 2020. bit će obilježeno sposobnošću Hrvatske da unutar EU i razvojne strategije EU 2020 optimizira vlastitu poziciju te sanira što više razvojnih deficita, rekao je Mladen Vedriš u svom izlaganju dodajući kako korištenje strukturnih i kohezijskih fondova EU može i mora biti značajan alat u tom procesu.
Prema njegovim riječima, hrvatske regije istodobno moraju biti stavljene u funkciju snažnog apsorpcijskog okvira za kreiranje i predlaganje programa a zatim i za povlačenje sredstava usmjerenih sufinanciranju pojedinih projekata.
|
|
"Važno je jačati značenje i ulogu regija kao temeljnih prostornih jedinica u sveukupnom nacionalnom razvojnom planiranju. Dodatnu vezu sa sektorom poduzetnika, domaćih i inozemnih, mogu osigurati razvojne agencije osnovane za područje pojedine županije ili više njih zajednički", kazao je Vedriš.
|
|
 |
|