09.10.2008.
Hrvatskoj 61. mjesto na ljestvici najkonkurentnijih zemalja
U odnosu na 2007. godinu zabilježen je pad za četiri mjesta
Nacionalno vijeće za konkurentnost kao partner Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum) predstavilo je danas rezultate «Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2008.–2009.» prema kojem je Hrvatska rangirana na 61. mjestu.
Riječ je o vodećem svjetskom istraživanju o konkurentnosti koje je obuhvatilo ukupno 134 zemlje u razvoju te razvijene zemlje, a Hrvatska je u njega uključena sedmi put za redom.
Najkonkurentnija zemlja na svijetu su Sjedinjene Američke Države koje su zadržale prošlogodišnju poziciju. Među prvih top pet najkonkurentnijih zemalja nalaze se još Švicarska, Danska, Švedska i Singapur. U svim navedenim zemljama za glavne pokretače ekonomije navedeno je transparentno funkcioniranje institucija, odlična povezanost akademskog s poslovnim sektorom te snažno ulaganje u znanost i inovacije.
Na ljestvici globalnog indeksa konkurentnosti (Global Competitivness Index) Hrvatska je u godinu dana zabilježila pad od četiri mjesta, s prošlogodišnje 57. na 61. poziciju.
Od 12 stupova konkurentnosti iznadprosječno mjesto zauzeli smo u područjima zdravstva i osnovnog obrazovanja (41.), tehnološke spremnosti (47.), višeg obrazovanja i treninga (48.) te inovativnosti (50.).
U sljedećim područjima Hrvatska bilježi lošije pozicije, posebno u usporedbi sa prošlom godinom: efikasnost tržišta roba (76.), institucije (74.), poslovna sofisticiranost (72.), te efikasnost tržišta rada (68).
Rezultati ankete u Hrvatskoj pokazali su da su najveći problemi s kojima se susreću gospodarstvenici dominantno niska učinkovitost javne uprave i korupcija, a zatim slijede složenost porezne regulative i poreznih stopa, te neodgovarajuća obrazovanost radne snage.
Najveći napredak, prema njihovom mišljenju, bilježimo u kvaliteti okoliša, raspoloživosti najnovijih tehnologija te u smanjenu tereta subvencija u poljoprivredi.
Ovogodišnji rezultati jasno poručuju i da je nužan fokus gospodarske politike na područjima koja će osnažiti Hrvatsku kao gospodarstvo temeljeno na znanju i inovacijama poput zaštite intelektualnog vlasništva, ulaganja u obrazovanje, kvalitete poslovnih škola, kapaciteta za inovacije, te povezanosti akademskog i poslovnog sektora, istaknuto je na prezentaciji rezultata.
«Ovogodišnja pozicija ukazuje na činjenicu da još uvijek nismo poduzeli značajnije reforme, a utezi koji nas vuku dolje još uvijek su prisutni. Naš cilj i dalje ostaje ući među 40 najkonkurentnijih zemalja na svijetu, a primjer Cipra koji je u godinu dana napredovao za čak 16 mjesta, zahvaljujući strukturnim reformama u sklopu primjene Lisabonske strategije, pokazuje da je moguće postići tako značajan napredak.», istaknuo je Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
|
Nasuprot tome, istaknuo je primjer Mađarske koja je prema konkurentnosti svog gospodarstva nazadovala za 14 mjesta. Također, pojasnio je kako je riječ o podacima s početka 2008. godine te da financijska kriza koja potresa SAD neće dopustiti da ta zemlja ostane na prvom mjestu po gospodarskoj konkurentnosti.
„Pitanje je vremena kada će se negativna kretanja na svjetskim tržištima u znatnijoj mjeri preliti u Hrvatsku. Zato nam više nego ikad treba društveni konsenzus oko budućih pravaca razvoja kao i snaga da ustrajemo na ostvarenju prethodno postavljenih ciljeva“, ustvrdio je Marinac.
Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, Damir Polančec, rekao je kako ne želi umanjiti rezultate izvješća, no da se ono, uz statističke pokazatelje, „prije svega temelji na subjektivnim ocjenama menadžera u anketiranim poduzećima“.
Također je istaknuo kako Hrvatska, unatoč za četiri mjesta slabijem rezultatu, nije jedina koja bilježi slabije rezultate, već da je to trend prisutan u zemljama u našem okruženju.
|
|
 |
|