28.09.2016.
Hrvatska: napredak ne i dovoljan
Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“ U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.
Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Nizozemska i Njemačka. Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Poljska, Bugarska i Srbija dok Makedonija, Rumunjska, Grčka, Mađarska i Crna Gora bilježe pad.
Hrvatska na 74. mjestu i ocjenom od 4,15 drži korak s promjenama na globalnoj razini. Ovogodišnji pomak na ljestvici zahvaljujemo dobrim ekonomskim pokazateljima odnosno povećanju izvoza, BDP-a i smanjenju deficita. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo razvoju financijskog tržišta gdje je i ove godine uočen pad za 7 mjesta i inovativnosti gdje smo pali za 11 mjesta.
Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju poboljšanje ocjene faktora makroekonomskog okruženja (84.), visokog obrazovanja i treninga (49.), efikasnosti tržišta rada (100.), efikasnosti tržišta roba (95.) i poslovne sofisticiranosti (80.) te stagniranje u područjima institucija (89.), infrastrukture (46.), zdravstva i osnovnog obrazovanja (66.), tehnološke spremnosti (47.) i veličine tržišta (78.).
„Najnovije Izvješće o konkurentnosti potvrđuje realnu ocjenu stanja hrvatskog društva i gospodarstva. Uočljivo je blago povećanje konkurentnosti, međutim, nedovoljno da bismo bolje i sigurnije živjeli.
Bilježimo napredak u nekoliko ključnih područja: makroekonomskom stupu zbog smanjenja deficita i javnog duga, zatim poboljšanje u području tržišta rada i tržišta roba te povećanje izvoza. Međutim, zabrinjavajući je konstantni pad inovativnosti, tehnološke spremnosti i razvijenost financijskog tržišta.
|
Imajući u vidu da je započela Četvrta industrijska revolucija, pad inovativnosti i drugi pokazatelji ukazuju na relativnu nespremnost Hrvatske na ovom području. Osim nužnog pokretanja reformi, o kojima govorimo više od desetljeća, očito je potrebna jasna vizija hrvatske budućnosti.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Izvješće pokazuje da su osnovni pokretači konkurentnosti: infrastruktura, zdravstvo, obrazovanje i tržište uvijek važni za konkurentnost zemlje, ali sugerira da su tehnološka spremnost, poslovna sofisticiranost i inovativnost, u novije vrijeme, bitni za povećanje konkurentnost i održivi gospodarski rast. Izvješće također ukazuje da desetogodišnji pad otvorenosti ekonomija predstavlja rizik razvoju i rastu.
Rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima (za 2015. i 2016. godinu), podacima međunarodnih organizacija (Svjetska banka, MMF, OECD, UNESCO, WHO, ..), kao i na perceptivnim podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja rukovoditelja tvrtki.
Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao set institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti jedne zemlje.
Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost.
|
|
 |
|