18.09.2008.
Trgovačke marže na kruh do 31 posto
Visina marži koje se kreću od 20 do 60 posto poslovna su tajna
Trgovačke marže u velikim hrvatskim trgovačkim lancima kreću se čak do 62 posto - najveću maržu imaju neke vrste voća (do 42 posto), peciva (do 33 posto), kruh (do 31 posto) i mesni proizvodi (do 29 posto), piše Jutarnji list.
S maržama od 20 i više posto trgovci zarađuju i na proizvodima kao što su konzerve, tjestenina, čokolada i majoneza, proizvodima koji se puno prodaju i značajno utječu na skupoću potrošačke košarice.
Podatke o maržama Jutarnji je dobio od Ministarstva gospodarstva koje je zajedno s Vladom nedavno od Državnog inspektorata zatražilo analizu marži kako bi se utvrdilo koliko one utječu na poskupljenja najvažnijih kućnih potrepština.
No, budući da su iznosi marži poslovna tajna i trgovci ih imaju pravo slobodno određivati, u Ministarstvu ne mogu govoriti o imenima trgovačkih lanaca čije su marže analizirane.
Direktorica Sektora za trgovinu u HGK, Milica Rakuša Martulaš, kaže kako je struktura cijena u Hrvatskoj različita od one u EU, ali da se marže u tim državama, “prema europskim konzultantima, kreću od 50 do 70 posto”.
"Definiranje marži izuzetno je komplicirano jer ovisi o nizu čimbenika - o veličini trgovačkog lanca, poziciji tog lanca, tj. ima li vlastitu proizvodnju, svoju logistiku i distribuciju, te u konačnici i o strategiji svakog pojedinog lanca koji odlučuje koje proizvode ponuditi kupcima na tržištu - rekao je menadžer jednoga velikog trgovačkog lanca.
Lakše je najvećim trgovačkim lancima s vlastitom proizvodnjom koja im omogućava nižu nabavnu vrijednost i veće marže, kao i onome kojim ima svoj logistički centar i distribuciju.
Svaki trgovac očito ima svoju strategiju: izabire određenu kategoriju proizvoda koja je ključna u privlačenju kupaca i onda ima najbolju robu, najveći izbor i najbolje cijene, što znači i niže marže u tom segmentu. Ali to se onda kompenzira većim maržama za druge proizvode.
Trgovci pojašnjavaju kako unutar svake pojedine kategorije postoje proizvodi koji su bazni i cjenovno vrlo osjetljivi.
Ako je riječ o mliječnim proizvodima, to je onda svakako litra mlijeka, čija je cijena u maloprodaji vrlo izjednačena te su stoga relativno niske marže.
I podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da je raspon marži za mlijeko od 0,12 do 18,76 posto. S druge strane su proizvodi iz iste kategorije, primjerice probiotik sa žitaricama, koji imaju dodanu vrijednost, nisu socijalni, njihovi troškovi i obrtaj su veći pa su i marže veće.
|
Iako država ne može utjecati na formiranje marži, Vlada će moći kritizirati trgovce zbog njih, što je već i učinila. - Apeliram na sve one koji neopravdano dižu marže da se sjete da zarađuju novac u konkretnom društvu.
Marže uvijek moraju biti primjerene tržištu i situaciji u kojoj se društvo nalazi - izjavio je premijer Ivo Sanader. (Bankamagazin)
|
|
 |
|