04.08.2010.
Novi list: Najesen skuplji kruh
Mlinarsko-pekarska industrija namjerava podići cijene jer je otkup pšenice od 1,20 kuna po kilogramu već premašio dosadašnju cijenu brašna od 1,15 kuna za kilogram
Zbog visoke cijene pšenice na svjetskom, pa tako i hrvatskom tržištu, ali i zbog poskupljenja energenata, najasen će sigurno doći do poskupljenja kruha i pekarskih proizvoda, najavila je Novom listu Nada Barišić, predsjednica 'Žitozajednice', koja okuplja mlinarsko-pekarsku industriju.
Prema njenim riječima, još nije definirano koliko će poskupljenje biti, no kako je cijena otkupne pšenice od 1,20 kuna po kilogramu već premašila dosadašnju cijenu brašna od 1,15 kuna za kilogram, mlinarsko-pekarska industrija namjerava od jeseni podići i svoje cijene.
Zbog lanjske niske otkupne cijene od 0,80 po kilogramu, ove je godine u Hrvatskoj, kao i svuda u svijetu, zasijano manje pšenice nego prijašnjih godina, a povelik dio uroda upropašten je i poplavama.
Rastu cijene pšenice na mađarskoj, za Hrvatsku najvažnijoj burzi, pridonio je i slab urod ukrajinske pšenice, a točku na i posljednjih su dana stavili i požari u Rusiji.
Cijene pšenice na terminskim tržištima naglo su skočile, za čak 37 posto, već prošli mjesec uslijed suša koje su uništile usjeve ruske pšenice, a kako je upozorilo američko Ministarstvo poljoprivrede, proizvodnja pšenice u Rusiji, trećem najvećem izvozniku ove sezone, u ovoj bi godini mogla pasti za 20 posto.
Međunarodno vijeće za žitarice revidiralo je raniju prognozu rasta zaliha te nedavno općenito upozorilo da bi svjetske zalihe pšenice do lipnja 2011. mogle pasti za 2,5 posto, budući da velike vrućine nastavljaju ugrožavati usjeve u Rusiji, Kazahstanu, Ukrajini i EU.
Na Hrvatsku, napominju u Ministarstvu poljoprivrede, smanjen izvoz iz Rusije ne utječe puno, budući da se mi ravnamo prema mađarskoj burzi, na kojoj je cijena pšenice dosegla 1,13 kuna po kilogramu.
I Agrokor je zato u ponedjeljak pšenicu od hrvatskih seljaka počeo otkupljivati po 1,20 kuna, uz napomenu kako će deset lipa naknadno nadoknaditi onima koji su mu već prodali za 1,10 kuna.
Upravo je 1,20 ono što su hrvatski seljaci uporno tražili, no kako ističe predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, Mijo Latin, više od toga naši poljoprivrednici neće niti dobiti, koliko god još cijene na svjetskim burzama rasle. Svi su, naime, svoju pšenicu već prodali.
"Ljudi su opterećeni kreditima, i ostalim velikim troškovima, te vremena za čekanje više nije bilo", kaže Latin, napominjući kako opravdanja za poskupljenje kruha od jeseni ipak nema.
Kruh je, kaže, ionako već preskup, pa bi svako njegovo daljnje poskupljivanje bilo katastrofalno, zaključuje prvi čovjek Seljačkog saveza, s kojim se slažu i u Ministarstvu poljoprivrede.
|
Kako ističe glasnogovornik ministra Čobankovića, Mladen Pavić, cijena brašna u strukturi cijene kruha čini tek 15 posto, pa razloga za poskupljenje nema. Ono na što se mlinarsko-pekarska industrija više »vadi« jest, međutim, cijena energenata, budući da je plin za gospodarstvo, primjerice, samo u ovoj godini poskupio triput, a njegovo se novo poskupljenje opet može očekivati 1. listopada.
Svi redom – seljaci, mlinari i pekari te Ministarstvo, s druge strane, jedinstveni su u mišljenju da će Hrvatska imati dovoljno žita za svoje potrebe, koje se kreću od 550 do 650 tisuća tona godišnje.
U silosima oko 200 tisuća tona pšenice
Iako službenih podataka o tome još nema, ovogodišnji se urod kreće oko 500.000 tona pšenice, dok je, kaže podatak Zavoda za sjemenarstvo, u zalihama ostalo još 127 tisuća tona.
Prema podacima Ministarstva, u zalihama ima i više, oko 200 tisuća tona, no činjenica je da točnog podatka, kako su i silosi privatni, nema. U bescarinski izvoz iz Hrvatske može otići oko sto tisuća tona, što znači da ćemo sa pšenicom biti 'na knap'.
Veliki proizvođači, poput »Agrokora«, vjeruju naši sugovornici, pšenicu više od toga neće izvoziti radi, moguće, još veće zarade na europskom tržištu, jer će dovoljno 'zanimljivo', kažu, biti i kod kuće. (Novi list/Bankamagazin)
|
|
 |
|