06.02.2008.
Ministarstvo poljoprivrede: Zalihe pšenice dostatne do žetve
Hrvatska godišnje potroši 580.000 tona pšenice, a trenutne zalihe iznose 253.210 tona
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izvijestilo je u utorak kako zalihe pšenice, utvrđene na dan 1. veljače ove godine u količini od 253.210 tona, osiguravaju potrošnju do 10. srpnja odnosno do žetve.
Taj se izračun i obrada temelji na podacima koje prati Ministarstvo, te u njih nisu uračunati podaci iz Državnih robnih zaliha koje, napominju iz Ministarstva, nisu u njihovoj nadležnosti.
Ministarstvo u priopćenju objašnjava da je, želeći provjeriti točnost svog izračuna stanja zaliha pšenice prije početka ovogodišnje žetve, zatražilo očitovanje silosa - skladištara o stanju zaliha pšenice i brašna na dan 1. veljače.
Očitovalo se ukupno 55 silosa u kojima je na dan 1. veljače smješteno 242.330 tona pšenice i 7.832 tone brašna (preračunato u 10.880 tona pšenice), što čini ukupnu zalihu od 253.210 tona pšenice, bez količina u Državnim robnim zalihama.
"Zalihe pšenice utvrđene na dan 1. veljače 2008. godine, u količini od 253.210 tona, osiguravaju potrošnju do 10. srpnja 2008. godine", ističu iz Ministarstva odbacujući napise u nekim medijima o navodnom nedostatku određenih količina pšenice do početka ovogodišnje žetve.
Iz Ministarstva poljoprivrede podsjećaju kako Hrvatska godišnje potroši 580.000 tona pšenice ili oko 48.330 tona mjesečno, odnosno oko 420.000 tona brašna godišnje ili 35.000 tona mjesečno.
U priopćenju iznose i detaljan prikaz stvarnih zaliha pšenice, potrošnje i dostatnosti do ovogodišnje žetve.
Prema tim podacima, ukupne zalihe pšenice sredinom svibnja prošle godine, na temelju očitovanja 54 silosa, iznosile su 255 tisuća tona, a ukupan urod lanjske žetve 705 tisuća tona, pa su sveukupne zalihe iznosile 960 tisuća tona.
Ministarstvo iznosi i podatke o potrošnji od sredine svibnja do početka srpnja 2007. (66.000 tona), procjenu potrošnje od 1. srpnja prošle do 1. srpnja ove godine (580.000 tona).
Također iznosi i podatke o izvozu pšenice od sredine svibnja do kraja prošle godine (295.800 tona), te brašna od listopada prošle do siječnja ove godine (17.800 tona).
Sve to daje ukupnu potrošnju do ovogodišnje žetve od 959.600 tona, pa bi u zalihama (u srpnju) prije ovogodišnje žetve trebalo biti 400 tona pšenice.
Iz Ministarstva navode da je u prošloj godini izvezeno ukupno 408.852 tona pšenice, od čega od sredine svibnja do kraja godine 295.800 tona.
Nakon što je Vlada, zbog poremećaja na domaćem tržištu, u rujnu uvela izvoznu carinu na pšenicu pa je već u listopadu značajno smanjen izvoz, u studenom je praktično prestao, a u prosincu prošle i u siječnju ove godine izvoza pšenice nije ni bilo.
|
"Međutim, vlasnici pšenice su se dosjetili pa su u međuvremenu započeli izvoz brašna (od pšenice, raži i kukuruza), jer na brašno nije uvedena izvozna carina", ističu iz Ministarstva i navode da je u razdoblju od listopada prošle do siječnja ove godine izvezeno brašna raznih tipova 17.350 tona, od čega pšeničnog brašna 14.270 tona, što pretvoreno u pšenicu iznosi 17.800 tona.
U Ministarstvu zaključuju kako njihovi podaci (bez uračunatih podataka Državnih robnih zaliha), o stanju zaliha i potrošnji pokazuju da će pšenice do početka žetve biti dovoljno. (H)
|
|
 |
|