21.03.2013.
Mirenje je jasna i poželjna alternativa za rješavanje privatno pravnih sporova
Rasprava o praktičnim i teoretskim pitanjima mirenja na stručnom skupu doprinos je daljnjoj afirmaciji mirenja kao alternativnog načina rješavanja privatnopravnih sporova, istaknula je Jasminka Trzun, potpredsjednica HGK za pravne poslove i unutarnji ustroj, otvarajući okrugli stol „Privatnopravno mirenje u Republici Hrvatskoj – anatomija i perspektiva mirenja“, održan 21. ožujka u HGK u organizaciji Centra za mirenje pri HGK.
Skup je prilika za razmjenu mišljenja i iskustava, a očekujemo kako će predstavljati barem mali pomak u razvoju mirenja u Hrvatskoj, rekla je Trzun pozdravljajući sudionike skupa iz hrvatske sudbene vlasti, odvjetnike, pravnike, profesore, kao i korisnike postupaka mirenja te predstavnike drugih centara za mirenje.
Predsjednik Centra za mirenje pri HGK, prof.em.dr.sc. Krešimir Sajko, u uvodu se osvrnuo na pravni okvir rješavanja sporova mirenjem, istaknuvši kako mirenje u odnosu prema parničnom postupku te arbitraži uvelike ovisi o samim strankama jer u ovom načinu alternativnog rješavanja sporova dolazi do izražaja autonomija stranaka.
Mirenja se provode na osnovi zakona donesenog prije dvije godine, koji je implementirao smjernice i direktive EU o rješavanju privatnopravnih sporova mirenjem. Te se smjernice ne primjenjuju izravno, već su implementirane u zakonodavstvo, što je Hrvatska već i učinila, a primjenjivat će se ulaskom RH u EU, kazao je prof. dr. Sajko.
|
Govoreći o medijaciji u Hrvatskoj sudac Visokog trgovačkog suda RH i predsjednik Hrvatske udruge za mirenje mr.sc. Srđan Šimac istaknuo je postojeću praksu te uzroke tihom otporu mirenju. Vlada je uočila probleme koji postoje u sustavu rješavanja sporova te nastoji izvan pravosuđa pronaći rješenja kao što su predstečajne nagodbe te mirenja.
Suočavamo se s paradoksom da većina stranaka koje su u sporu, iako nezadovoljne vremenom rješavanja sporova, koriste sudove kao mogućnost rješavanja sporova. Pitanje je kako nadvladati inertnost u promjeni postojećeg stanja te u većoj mjeri koristiti mogućnosti mirenja, kazao je Šimac dodavši kako su najveći promotor mirenja one stranke koje su već u njemu sudjelovale, no kako ih je malo i njihova je promocija spora.
Zašto se ljudi protive mirenju, upitao je Šimac, istaknuvši da kada se mijenjaju navike mijenja se i identitet. Ustaljene navike daju osjećaj stabilnosti, a promjenom stranke nemaju jamstvo da će dobiti nešto bolje. Promjena nas tjera na redefiniranje svoga identiteta, a u pitanje se dovodi i stručnost, kazao je Šimac te napomenuo kako se pravna profesija protivi mirenju zbog nedostatka informacija, zaštite monopola na način rješavanja sporova, osjećaja ugroženosti, gubitka identiteta, straha od nekompetentnosti, od svoje sposobnosti medijatora, dok stranke pružaju otpor mirenju također zbog nedostatka informacija, gubitka povjerenja u drugu stranu, snažnih emocija, straha od novina, alternative, nečeg što nije institucionalno itd.
Prema podacima iz Nizozemske, četiri posto sporova rješava se sudovima, 45 posto pregovorima, a čak 47 posto se ne rješavaju, što pokazuje kako postoji značajno tržište za razvoj alternativnog načina rješavanja sporova. Cilj mirenja nije zamijeniti postojeći tradicionalni sustav, nego ga unaprijediti, istaknuo je Šimac.
|
Tanja Hučera, sutkinja i voditeljica Odjela za mirenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, istaknula je da rezultati pokazuju kako ipak mogu biti zadovoljni postignutim. Mirenje na njihovom sudu postoji od srpnja 2006., sada imaju 18 sudaca, a ukupno je kroz mirenje prošlo 40 sudaca.
Do sada su imali 1984 parnična predmeta, a 597 riješeno je nagodbom, što je 31,4 posto uspješnosti. Ove je godine od 52 predmeta nagodbom riješen 21 predmet što je 40 posto uspješnosti. Kako je istaknula, u postupak mirenja dolaze parnični predmeti iz ovoga suda. Dobro bi bilo spriječiti nastanak novih sporova te sporne situacije rješavati mirenjem i nagodbom.
Mirenje je pokazalo bolje rezultate od mogućnosti nagodbe u parnicama. Strankama treba omogućiti rješavanje postojećih problema ili onih koji će nastati, a da još nisu postali sudski predmeti, kazala je Hučera te je napomenula zakonske izmjene koje će nastati od 1. travnja, u kojima se izbacuje pojam suca kao izmiritelja, što smatra problematičnim jer snagu i značaj sudske nagodbe daje osoba suca koja jamči strankama da je to ovršna isprava. Hučera je pozvala na daljnju izgradnju sustava mirenja te da svi porade na prevenciji nastanka sporova. .
Voditelj pravne službe Dalekovoda d.d. Marijan Pavlović istaknuo je zadovoljstvo postupkom mirenja koje tvrtka koristi već godinama. Mirenjem smo rješavali građevinski spor na Trgovačkom sudu u Zagrebu 2008., u kojem smo imali dva izmiritelja, pravne i građevinske struke. Višemilijunski spor je riješen nakon dva ročišta. Ozbiljnijih prepreka za mirenje nema uz uvjet klauzule te povjerenja među strankama, osobito kod trajnih poslovnih odnosa. Bit je u povjerenju i korektnom odnosu, kazao je Pavlović.
Na okruglom se stolu raspravljalo i o tome kako u praksi potaknuti širu primjenu Odluke o mjerama za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova u građanskopravnim predmetima u kojima je jedna od stranaka u sporu RH te Odluke o preporukama za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova u građanskopravnim predmetima u kojima je jedna od stranaka u sporu trgovačko društvo u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu RH odnosno pravna osoba s javnim ovlastima.
|
|
 |
|