24.04.2012.
Hrvatski gospodarski dan u Beču
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Veleposlanstva RH u Beču te Austrijske gospodarske komore danas se okupilo čak 400 sudionika na «Hrvatskom gospodarskom danu» u Beču u Komori Austrije, gdje se raspravljalo o nastavku međusobne investicijske suradnje na pragu ulaska Republike Hrvatske u EU kao i o unaprjeđenju hrvatsko-austrijskih gospodarskih odnosa, izvijestili su danas iz HGK.
Više od sedamdesetak hrvatskih gospodarstvenika, predvođeno prvim potpredsjednikom Vlade te ministrom gospodarstva Republike Hrvatske Radimirom Čačićem i potpredsjednicom HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesnom Trnokop Tantom, sudjelovalo je na Okruglom stolu kao i poslovnim razgovorima s austrijskim tvrtkama.
Stotinjak austrijskih tvrtki bile su predvođene predsjednikom Austrijske gospodarske komore Christophom Leitlom i ministrom poljoprivrede, šumarstva okoliša i vodnoga gospodarstva Republike Austrije Nikolasom Berlakovichem.
«Hrvatska je zemlja koja budi veliko zanimanje za međusobnim gospodarskim aktivnostima. Gospodarska pitanja jesu u prvom planu, no ono što je također bitno su i međusobni ljudski odnosi. Oni su temelj dviju zemalja, kako bi poslovanje u budućnosti bilo uspješno. A Hrvatska i Austrija imaju sjajne ljudske odnose. Austrija je zemlja koja je oduvijek podupirala ulazak Hrvatske u EU, jer je smatrala da je to jedno prirodno uključenje, što zbog geografskog položaja što zbog svoje strukture. Stoga ne sumnjam da će se daljnji gospodarski odnosi razvijati u pozitivnom smjeru», rekao je Leitl.
Trnokop Tanta je naglasila kako je ovako sjajna posjećenost «Hrvatskoga gospodarskog dana» produkt dugogodišnje uspješne suradnje i velikog povjerenja između dvije zemlje.
|
Također, gospodarska suradnja Austrije i Hrvatske je od izuzetnog značenja i za cijelu regiju. Uputila je apel austrijskim tvrtkama da otvore svoja vrata hrvatskim kvalitetnim proizvodima i naglasila da je hrvatsko tržište otvoreno za ulazak i nastupanje stranih proizvoda te je izrazila nadu da će takva zastupljenost biti i s hrvatskim proizvodima na policama stranih trgovinskih lanaca, gdje im je i mjesto.
Hrvatskim malim i srednjim tvrtkama uputila je molbu da ozbiljno razmisle o udruživanju u klastere, jer će samo na taj način moći uspješno konkurirati na zahtjevnom stranom tržištu.
Na okruglom stolu se raspravljalo o problemima i na hrvatskom tržištu. Mag. Roman Rauch, savjetnik za trgovinske poslove, Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu, istaknuo je da od Vlade RH očekuje bolju pravnu sigurnost za austrijske tvrtke na hrvatskom tržištu. Također, naglasio je i veliku prepreku u rješavanju administracije kao jasnu strategiju gdje se može investirati.
Posebna pozornost iskazana je za informacijama pomoćnika ministra gospodarstva za investicije i konkurentnost Darka Lorencina. Kao ključnu točku istaknuo je izgradnju infrastrukture te pronalazak novih investitora, što je posebno važno za europsku kohezijsku politiku.
Najavio je otvaranje Agencije za investicije i konkurentnost kako bi što brže i transparentnije kompanije dobile mogućnost informiranja i dobivanja poticaja za investicije. Također, prijedlog je da se i ovisno o veličini investicije ponude razne olakšice. Naravno, važno je napomenuti da su svi prijedlozi zakona usklađeni s Europskom komisijom.
«Hrvatski gospodarski dan» zatvorio je potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić koji je naglasio kako je suradnja dviju zemalja izuzetno visoko postavljena. No naravno, uvijek postoji prostor za unaprjeđenje. Kao posebno važnu informaciju istaknuo je najveću greenfield investiciju u RH, koju je realizirao upravo austrijski partner, poduzeće Boxmark Leather, inače najveći ulagač u slobodnoj zoni Varaždin i jedan od najvećih proizvođača kožnih sjedala za vodeće svjetske proizvođače automobila, aviona i namještaja.
|
Zaključio je da Hrvatska mora provoditi agresivnu investicijsku politiku te poticati investicije u energetski sektor. Uzevši u obzir Povelju o zelenoj energiji koju je Hrvatska potpisala, nužno je okrenuti se upravo tom sektoru. Naime, Hrvatska se obvezala da će od ukupne energije imati 20% zelene energije. Danas smo na brojki od 6-7%, a rok ističe za osam godina, što je u energetskom sektoru izuzetno kratak rok.
Osim energetike, potpredsjednik Čačić zatražio je od austrijskih investitora da osim financijskih usluga prepoznaju mogućnost investiranja i u proizvodnju. Iako se taj zaokret u investiranju već osjeća na hrvatskom tržištu, potrebna je veća količina austrijskog kapitala da bi takva investicija zaživjela u punom smislu te riječi.
Na samom je kraju pozvao austrijske investitore da ulažu u Hrvatsku te najavio stvaranje i kreiranje investicijskih projekata od strane Vlade RH, kako bi olakšali stranim investitorima savladavanje administracije te ih zaštitili od moguće korupcije.
Nakon plenarnog dijela skupa stotinjak je austrijskih tvrtki u individualnim razgovorima s mogućim hrvatskim partnerima iskazalo interes za buduću suradnju i mogućnost ulaganja te skrenulo pozornost na prepreke na koje nailaze u samom procesu poslovanja te obratno.
|
Austrija je od 1993. do 2011. Uložila u Hrvatsku 6,31 milijarde eura (24,6% udjela u ukupnim inozemnim izravnim ulaganjima u RH) što čini Austriju najznačajnijom zemljom ulagačem u Hrvatsku.
Prema preliminarnim podacima, u 2011. Austrijski investitori uložili su 217,8 milijuna EUR. Na hrvatskom tržištu se trenutno nalazi oko 950 austrijskih poduzeća.
Najveća austrijska ulaganja su u hrvatski financijsko-bankarski sektor, telekomunikacije, zatim u proizvodnju sanitarne keramike, betonskih i gipsanih proizvoda, u osiguravajući sektor te trgovinu. U novije vrijeme raste broj ulagača i u industriju.
U 2011. godini RH je posjetilo 892.467 austrijskih turista što je 10,1% više u odnosu na godinu ranije. U istom razdoblju austrijski turisti ostvarili su 4,8 milijuna noćenja, što predstavlja porast od 9,4%. Austrijski turisti imaju udio od 8,8% u ukupnom broju stranih turističkih noćenja u Hrvatskoj u prošloj godini, što ih svrstava na četvrto mjesto u ukupnom broju stranih gostiju.
Najperspektivniji sektori u kojima mogu sudjelovati hrvatske tvrtke su metaloprerađivačka, električna i elektronička industrija, industrija prerade drva, tekstilna i obućarska industrija te prehrambena industrija u obliku proizvodnje hrane budućnosti-zdrave hrane.
|
|
 |
|