15.06.2012.
Održan seminar "Kako poslovati s Rusijom"
Praktični aspekti izvoza hrvatskih tvrtki u Rusku Federaciju, uključujući carinske procedure, bili su glavne teme seminara "Kako poslovati s Rusijom" koji je danas održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori u sklopu rada Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom pri HGK, izvijestili su iz Komore.
Potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesna Trnokop-Tanta istaknula je kako je HGK organizirala seminar s ciljem pružanja najvažnijih informacija gospodarstvenicima o tome kako poslovati s Rusijom, a u kontekstu formiranja Euroazijske ekonomske zajednice te ulaska Rusije u WTO.
Seminar je također dobra platforma za suradnju, kao i doprinos povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva na ruskome tržištu, rekla je Trnokop-Tanta te pozvala poslovne ljude da koriste usluge Predstavništva HGK u Moskvi. Također je obavijestila kako će se sljedeća sjednica Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom održati krajem kolovoza.
Rusija je važan gospodarski partner Hrvatskoj, kazala je Trnokop-Tanta istaknuvši kako je vanjskotrgovinska razmjena između dviju zemalja najvišu razinu dosegnula 2008. godine kad je ostvarena robna razmjena od 3,39 milijardi dolara, pri čemu je zabilježen znatan deficit s hrvatske strane.
Zbog krize robna je razmjena u 2011. godini smanjena na 1,955 milijardi dolara, od čega je hrvatski izvoz u Rusiju iznosio 320 milijuna dolara i u posljednje dvije godine raste, dok je ruski izvoz u Hrvatsku bio 1,6 milijardi dolara te je posljednje tri godine u padu.
Hrvatska je u Rusiju lani najviše izvozila lijekove, pripravke za brijanje, kalupnike za ljevaonice metala, električne transformatore i generatorske agregate, dok se iz Rusije najviše uvozila nafta i ulja te naftni plinovi, što čini i 90 posto uvoza iz Rusije. Uvozila su se i mineralna i kemijska gnojiva, aluminij u sirovim oblicima te kotlovi za proizvodnju vodene i druge pare.
Hrvatska je do kraja 2011. godine u Rusiju ukupno uložila 81,4 milijuna eura, te se Rusija nalazi na 12. mjestu hrvatskih ulaganja u inozemstvo. U isto su vrijeme ruska ulaganja u Hrvatsku iznosila 158,8 milijuna eura. Rusija se nalazi na 15. mjestu stranih ulaganja u RH te pokazuje veliko zanimanje za ulaganja u Hrvatsku, kazala je Trnokop-Tanta.
|
Inače, lani je Hrvatsku posjetilo više od 180.000 ruskih turista, što je 10,43 posto više u odnosu na 2010. godinu. Ostvareno je 8,85 posto više noćenja, a udio je ruskih turista u 2011. godini bio 2,7 posto ukupnog broja stranih turista.
Područja perspektivna za suradnju Hrvatske i Rusije su energetika, strojogradnja, brodogradnja i brodska oprema, graditeljstvo i infrastruktura, drvna i drvoprerađivačka industrija, poljoprivreda i prehrambena industrija, kemijska i farmaceutska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja kože i obuće, turizam, informacijske tehnologije te usluge.
Politički su odnosi dviju zemalja dobri, humanitarno-kulturna suradnje je odlična, a međusobni gospodarski potencijali nisu do kraja iskorišteni, istaknuo je ruski veleposlanik u RH Robert Markaryan napomenuvši kako se bilježi veliko zanimanje hrvatskih tvrtki za suradnju s ruskim kompanijama.
Izlazak na rusko tržište prilično je složen, a nastoji se unaprijediti i investicijska klima u Rusiji jer je, kao i u Hrvatskoj, i za sudjelovanje na ruskome tržištu potrebno prevladati birokratske prepreke te elemente korupcije, kazao je veleposlanik Markaryan dodavši kako postoji i zanimanje ruskih tvrtki za poslovanje na hrvatskome tržištu.
Inicijativa HGK za održavanje ovakvih seminara govori o želji da se poboljšaju uvjeti međusobne suradnje. Također su za suradnju važni novi momenti kao što je stvaranje Carinske unije između Rusije, Kazahstana i Bjelorusije, ulazak Ruske Federacije u WTO, ali i buduće članstvo Hrvatske u EU.
Stoga treba razmotriti koliko će to sve utjecati na odnose Hrvatske i Rusije, kao i na međusobne ugovore, kazao je Markaryan dodajući kako je porastu broja turista iz Rusije pridonijelo i ukidanje vize za posjet Hrvatskoj tijekom turističke sezone, ali ulaskom RH u EU to više neće biti moguće.
Direktorica Centra za poslovne informacije HGK Lidija Švaljek govorila je o uslugama koje HGK pruža pri izvozu u Rusiju. Ulaskom Hrvatske u EU sljedeće godine vanjskotrgovinski odnosi Hrvatske i Rusije bit će u režimu ugovora EU s Rusijom.
U odnosu na zemlje EU ukidaju se preostale carine na izvoz i uvoz, razni prateći dokumenti, a doći će i do promjena u carinskoj tarifi jer će se primjenjivati Zajednička carinska tarifa i TARIC – integrirana tarifa EZ-a, istaknula je Švaljek te napomenula kako se sadašnje povlastice koje Hrvatskoj daje Rusija više neće moći koristiti, a Hrvatska postaje zemlja davateljica povlastica.
Gospodarstvenici će moći i dalje dobiti certifikat o nepovlaštenom podrijetlu, uvjerenje o podrijetlu iz treće zemlje, ovjeru prateće dokumentacije, ATA karnete te dodatne usluge kao što su potvrde o članstvu, informacije o stranom tržištu, o izvozu, registar izvoznika i provjera poslovnog partnera, napomenula je Švaljek.
|
Ivan Martić, GOST-R ekspert iz SGS Adriatica iz Rijeke, govorio je o certifikaciji pri uvozu u Rusiju i Carinsku uniju Rusije, Bjelorusije i Kazahstana. On je informirao sudionike o potrebnim certifikatima na ruskome tržištu kao što su veterinarski i fitosanitarni, požarni certifikat i certifikat o sukladnosti itd.
Postupak dobivanja certifikata inače može trajati od nekoliko sati pa do tjedana i mjeseci, kazao je Martić te predstavio ruski GOST-R certifikacijski sustav te Tehnički sustav certifikacije.
Carinski propisi Rusije u svjetlu ulaska u WTO - praksa pri uvozu bilo je predavanje Evgenije Daniline, potpredsjednice Grupe Targo iz Moskve, koja se bavi konzaltingom u vanjskoj trgovini.
Kako je istaknula, ulaskom Rusije u WTO ruska će roba biti dostupnija svjetskome tržištu, smanjit će se velik broj bilateralnih dvostranih ugovora, a također će kao posljedica toga doći i do povećanja konkurencije na ruskome tržištu.
Carinske će stope biti snižene za proizvode iz područja prehrambene industrije, obuće i odjeće, plastike, čeličnih cijevi, hladnjaka, elektromotora, automobila te satova, istaknula je Danilina.
Sudionici seminara mogli su čuti i o aktualnim problemima europskih tvrtki pri uvoznom carinjenju, korekciji carinske vrijednosti te uvozu visokotehnološke opreme i dijelova, o čemu je govorio Andrej Kirienkov, generalni direktor tvrtke Customs Rus iz Moskve, koja se bavi carinskim zastupanjem, konzaltingom i logistikom, ističe se u priopćenju HGK.
|
|
|
|