09.09.2013.
HGK osnovala Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ukrajinom
|
Osnivačkom skupu nazočio ministar vanjskih poslova Ukrajine Leonid Kožara, a za predsjednika Poslovnog vijeća izabran je Krešimir Anušić iz Dalekovoda
|
„Zahvaljujem na ovoj inicijativi Hrvatske gospodarske komore koja će znatno unaprijediti gospodarske odnose Hrvatske i Ukrajine“, rekao je Leonid Kožara, ministar vanjskih poslova Ukrajine prilikom posjeta HGK 9. rujna.
Povod je bio osnivanje Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ukrajinom, a na inicijativu odnosno na temelju interesa hrvatskih gospodarstvenika za ukrajinsko tržište.
Za predsjednika Poslovnog vijeća izabran je Krešimir Anušić, član Uprave Dalekovoda d.d. iz Zagreba koji je pritom izjavio kako smo u vrijeme Sovjetskog Saveza imali dobru poziciju ne samo u Ukrajini i Rusiji već i drugim zemljama te političke asocijacije.
Te pozicije smo u vrijeme tranzicije izgubili i treba ih povratiti, a u toj nakani znatnu podršku može dati Poslovno vijeće. Nije zanemariva činjenica što je za obavljene poslove rizik naplate minimalan, a velike su mogućnosti primjerice u energetskom sektoru, zaštiti okoliša, vodoopskrbi i odvodnji te prometnoj infrastrukturi.
Tom prigodom Leonid Kožara izjavio je kako Hrvatska nije imala nikakvih povlastica prilikom pristupanja u punopravno članstvo EU već je samozatajno ispunjavala sve postavljene uvjete.
Robna razmjena nije zadovoljavajuća po veličini pri čemu je prisutna tendencija pada koja se mora što brže zaustaviti. Ukrajina je jedina europska zemlja koja ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini s EU te istovremeno sa Rusijom i drugim zemljama koje su pripadale bivšem Sovjetskom Savezu.
Buduća sveobuhvatna harmonizacija ukrajinskih propisa s EU olakšat će robnu razmjenu Hrvatske i Ukrajine koja ima veliki neiskorišteni potencijal, poručio je Leonid Kožara. Ukrajina je peta po veličini izvoznica žitarica u svijetu, a u planu je stvaranje jedne od najmoćnijih svjetskih prehrambenih industrija.
Veliki razvojni planovi vezani su uz energetski kompleks, a Hrvatska budućom izgradnjom strateških plinovoda prema istoku može postati jedan od značajnih čimbenika energetske sigurnosti Ukrajine. Razvijena je suradnja u vojno tehničkom segmentu pa je tako dogovoren remont hrvatskih vojnih zrakoplova i helikoptera.
Manje je poznato kako je Ukrajina po broju turista osma u Europi, ali većinom su to Rusi.
|
Nadan Vidošević, predsjednik HGK naglasio je da se robna razmjena Hrvatske i Ukrajine u 2012. godini u odnosu na 2008. godinu smanjila za oko 100 milijuna dolara pa je nužno tu nepovoljnu situaciju što hitnije promijeniti jer se radi o dvije prijateljske zemlje bez otvorenih političkih pitanja.
„Nekada je veliki broj hrvatskih tvrtki radio u Ukrajini što danas nije slučaj pa se nadamo da će osnivanjem Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ukrajinom doći do značajnog dinamiziranja gospodarskih odnosa dvaju država. Hrvatska i Ukrajina imaju iznimno povoljnu geostratešku poziciju koja se može još bolje iskoristiti.
Posljednja dva desetljeća bili smo prvenstveno fokusirani na odnose s EU, a našim ulaskom u EU stvaraju se pretpostavke za veću usredotočenost na ostale zemlje s kojima smo pogotovo s nesvrstanima imali razvijenu gospodarsku suradnju“, rekao je Nadan Vidošević.
Do sada smo većinom ispunjavali zahtjeve EU te se prilagođavali pravnoj stečevini EU, a našim ulaskom u tu asocijaciju stvara se prostor znatno većeg samostalnog djelovanja.
To znači da pored prihvaćanja politike EU moramo stvarati i okvir za artikulaciju vlastite vanjske politike odnosno za realizaciju nacionalnih interesa koji nisu nestali našim ulaskom u EU.
„U tom kontekstu treba promatrati redefiniranje naše regionalne politike što automatski znači i redefiniranje međunarodne pozicije Hrvatske. Naime EU je skup zajedničkih vrijednosti, ali istovremeno koegzistiraju različiti, konkretni i ponekad suprotstavljeni nacionalni interesi“, zaključio je Nadan Vidošević
„Ovo je značajan korak u razvijanju gospodarske suradnje dviju zemalja a posebno u segmentu jačanja partnerskih poslovnih odnosa“, istaknuo je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova.
Uočljiv je veliki interes ukrajinskih gospodarstvenika za poslovanje s Hrvatskom, ali istovremeno su i hrvatski poduzetnici zainteresirani za poslovanje u Ukrajini.
U pravcu povezivanja hrvatskih i ukrajinskih gospodarstvenika djeluju koordinirano HGK i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ali te napore mora pratiti ponuda konkurentnih proizvoda i usluga. Pored utvrđivanja prioritetnih inozemnih tržišta nužno je dalje jačati diplomatsku gospodarsku diplomaciju.
Pri tome je područje energetike jedno od važnih područja suradnje naročito u pogledu transportnih koridora.
|
Vesna Trnokop – Tanta potpredsjednica HGK za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove napomenula je da Poslovno vijeće treba pridonijeti stvaranju što većih pogodnosti za bržim protokom poslovnih informacija, kojima bi se našim tvrtkama pomoglo da lakše pristupe golemom tržištu te velike i važne istočnoeuropske zemlje s 47,5 milijuna stanovnika.
Ukrajina je ekonomija s liberalnim trgovinskim režimom i velikim gospodarskim potencijalom. Ukrajinsko je gospodarstvo proteklo desetljeće ostvarivalo visoke stope rasta, ali je recesija utjecala na usporavanje tog rasta koji je u 2012. iznosio 0,2 posto, a prema prognozama Svjetske banke u 2013. i 2014. kretat će se od 1 do 3 posto.
Ukrajina je pokrenula niz nacionalnih investicijskih projekata, između ostaloga u energetici (uključujući alternativne izvore energije i energetsku učinkovitost), stanogradnji, izgradnji gradske i komunalne te prometne infrastrukture, u kojima bi mjesto mogle naći i hrvatske tvrtke.
Ukrajina i EU u studenome ove godine, na summitu Istočnog partnerstva, trebali bi potpisati Ugovor o pridruživanju kojim se definiraju svi aspekti međusobnih odnosa, uključujući političko pridruživanje i ekonomsku integraciju.
Poseban dio, nazvan „Duboka i sveobuhvatna zona slobodne trgovine (Deep and Comprehensive Free Trade Area)“, predviđa progresivno ukidanje carina i kvota te usklađivanje zakona i normi na mnogim područjima koja se odnose na vanjsku trgovinu. Međusobna robna razmjena između EU i Ukrajine iznosi oko 40 milijardi eura, a procjene su da će se taj iznos znatno povećavati.
|
|
 |
|