|
|
|
|
06.06.2014.
Hrvatska maloprodaja uspješno prati svjetske trendove
Analiza globalne konzultantske kuće A.T. Kearney identificirala je 5 ključnih svjetskih trendova na tržištu maloprodaje. Sukladno tome, preporučili su i pet novih operativnih modela
Melanie Seier Larsen iz konzultantske kuće A.T. Kearney održala je izlaganje o globalnim trendovima u maloprodaji i njihovim implikacijama na Hrvatsku.
Nedavno objavljeni rezultati 10 najznačajnijih subjekata u domaćoj maloprodaji svjedoče o gotovo milijardu kuna većem prihodu u 2013. u odnosu na rezultate iz 2012. kao jedna od rijetkih poslovnih grana u Hrvatskoj koja bilježi rast prihoda, maloprodaja se može podičiti konstantnim unaprjeđenjem i praćenjem svjetskih trendova.
Pokazala je to analiza koju je predstavila Seier Larsen na 11. Progressive konferenciji održanoj u Zagrebu 6. lipnja 2014.
Seier Larsen definirala je ključne trendove u svjetskoj maloprodaji i dala svoj osvrt na stanje na domaćem tržištu:
1. PROMJENA POTROŠAČKIH NAVIKA
Povećanje broja samačkih domaćinstava, promjena spolnih uloga i ubrzan stil života intenzivirali su potražnju za „brzom i lakom“ ponudom.
Samačka će domaćinstava do 2020. u razvijenim zemljama dostići brojku od 254 milijuna, a već danas, npr. u SAD-u, čine četvrtinu ukupnog broja domaćinstava, mijenjajući tako ustaljene potrošačke navike. Potrošači se također prebacuju na grickalice te gotovu hranu i piće, kako one štede vrijeme i nude razne pogodnosti.
Grickalice sada uključuju nutritivno bogate namirnice poput voća, cjelovitih žitarica i mlijeka. U razvijenim zemljama očevi preuzimaju ulogu osobe koja u većini slučajeva nabavlja namirnice što je dovelo do toga da neki dućani uvode tzv. „muške odjele“ u kojima se nalaze hrana koja privlači muške potrošače.
Sve više potrošača spremno je platiti više za visokokvalitetnu svježu hranu iz organske i održive proizvodnje, a raste i potražnja za tzv. etničkim namirnicama.
|
Ovaj trend u Hrvatskoj se može prepoznati u uvođenju manjih pakiranja kako bi se zadovoljile potrebe samačkih domaćinstava, kao i jako dobroj ponudi bio proizvoda (Konzum, Mercator i Spar). Osim toga, maloprodajni centri sve češće uvode i e-trgovinu robe široke potrošnje (npr. koncept „click and collect“ u Mercatoru).
2. JAČANJE AKTIVIZMA
Sve je veći broj nevladinih organizacija koje se bave prehrambenom industrijom, a time jača i njihov utjecaj. Potrošači u razvijenim zemljama očekuju visoke ekološke i etičke standarde u proizvodnji hrane i uzgoju životinja te poštivanje prava radnika u industriji.
Istovremeno, u Hrvatskoj su potrošači sve više zabrinuti oko prisutnosti GMO-ova u hrani, onečišćenja tla i vode te poremećaja u osjetljivom eko sustavu, među ostalim. Kategorija organskih proizvoda još uvijek nije uobičajeni izbor hrvatskih potrošača kako su njihove cijene 20 – 50% veće.
3. STROŽA REGULATIVA
Razvijene ekonomije nastavljaju ulagati u razvoj kvalitete i transparentnosti lanca od polja do stola. Jača regulativa kako bi se na globalnoj razini smanjio broj zdravstvenih poteškoća uzrokovanih hranom, a time smanjili i troškovi zdravstvene zaštite.
Osim toga, na državnoj se razini sve više ulaže u promociju zdravog načina života – zdrava prehrana je prepoznata kao način smanjivanja budućih troškova zdravstvenog sustava.
Trenutno više od 10% BDP-a razvijenih zemalja odlazi na troškove zdravstva; prema projekcijama za zemlje OECD-a taj će postotak narasti na 14% do 2020. Što se tiče Hrvatske, regulativa je čak i stroža od one u zemljama zapadne Europe.
|
4. BOLJA SURADNJA U DISTRIBUCIJSKOM LANCU
Činjenica kako sve manji broj kompanija ima potrebni kapital i resurse kako bi se uspješno nosio s izazovima nestalnog tržišta i sve strože regulative dovodi do konsolidacija i suradnje između proizvođača, dobavljača i maloprodaje.
U Hrvatskoj je takva suradnja slaba ili ne postoji. Pa ipak, spomenuta konsolidacija je vidljiva u Agrokoru koji bi se zahvaljujući tome u budućnosti mogao uspješnije nositi s konkurencijom.
5. „NOVA“ KONKURENCIJAK
ako bi zadovoljila nove, netradicionalne potrebe potrošača, maloprodajna mjesta preuzimaju nove uloge, primjerice, nude svježe pripremljenu hranu za konzumaciju unutar dućana ili za van.
Ovaj trend prepoznajemo u Hrvatskoj u velikim trgovačkim lancima poput Konzuma, Mercatora i Spara koje su time postali konkurencija restoranima.
Nastavno na ove trendove, identificirano je 5 pobjedničkih operativnih modela za „novu“ maloprodaju:
|
• Omjer cijene i kvalitete: Klasični modeli dobre kvalitete po prihvatljivoj cijeni nastavljaju predstavljati uspješan maloprodajni model. Pojednostavljenje i optimizacija proizvodnje proizvoda osiguravaju veću vrijednost za novac.
• Nova generacija dućana: Sadržajno je poželjan omjer potrebnih i „ugodnih“ proizvoda sa širokim asortimanom svježe pripremljene hrane. Poseban naglasak je na nekoliko dnevnih izmjene djela ponude, na jutarnju, dnevnu i večernju obzirom na potrebe kupaca u tim dijelovima dana. Ponuda lanca trebala bi sadržavati i vlastitu premium, kao i inovativnu robnu marku.
• Svježa izvrsnost: Iznimno je važna široka ponuda visokokvalitetnih svježih lokalnih prehrambenih proizvoda. Isto tako, egzotični (etnički) proizvodi važan su dio ponude. Kupcu je poželjan organizacijski koncept tržnice s naglaskom na aranžiranje proizvoda.
• Zdravo i zeleno: Vrlo su važni i potpuno organski proizvodi, kako iz vlastitih robnih marki, ekskluzivnih, tako i specijaliziranih organskih brendova. Poželjni su proizvodi u rinfuzi ili ambalaže od recikliranih materijala.
• Pružanje iskustva: Kupcima je primamljiva jedinstveno prezentirana ponuda, poput koncepta „dućana u dućanu“, integriranog kafića, različitih gastro, dječjih ili kozmetičkih kutaka. Kupce izrazito privlači ekskluzivna mogućnost degustacije i/ili konzumacije premium, gastro i egzotičnih proizvoda.
|
Melanie Seier Larsen principalka je u međunarodnoj konzultantskoj kući AT Kearney, gdje uspješno djeluje od 2005. Specijalizirana je za projekte vezane za organizaciju i transformaciju te na projekte vezane uz industriju robe široke potrošnje, većinom na tržištima jugoistočne Europe.
O tvrtki A.T. Kearney
A.T. Kearney je globalna konzultantska kuća koja koristi strateške uvide, po mjeri rađena rješenja i gaji timski rad kako bi svojim klijentima pomogla u postizanju održivih rezultata. Od 1926. godine djelujemo kao pouzdani savjetnici za menadžerska pitanja za vodeće svjetske korporacije u svim glavnim industrijama. Podružnice A.T. Kearneyja nalaze se u glavnim poslovnim centrima u 39 zemalja.
|
|
|
|
|
|
|
Eurostat: Promet u trgovini na malo u EU u lipnju blago smanjen
|
|
|
Potrošnja porasla 22. mjesec zaredom, za 2,8 posto
|
|
|
A.T. Kearney: Internet stvari velika prilika za europsku i nacionalnu ekonomiju
|
|
|
Potrošnja u lipnju porasla 11. mjesec zaredom, za 0,9 posto
|
|
|
A.T. Kearney: hrvatski poduzetnici očekuju povećanje pritiska na konkurentnost
|
|
|
HGK: najduži trend rasta hrvatske maloprodaje od 2007. godine
|
|
|
Potrošnja u lipnju porasla 11. mjesec zaredom
|
|
|
Makroekonomija: potrošnja u svibnju porasla 10. mjesec zaredom, za 4,1 posto
|
|
|
Otvorena nova Konzum Maxi prodavaonica u Krapini
|
|
|
DZS potvrdio realni porast prometa u trgovini na malo u rujnu za 1,4 posto
|
|
|
Makroekonomija: potrošnja u rujnu neočekivano porasla za 1,4 posto
|
|
|
Darko Knez: Višak trgovina prodat ćemo u roku od šest mjeseci
|
|
|
Konzum i Mercator oglasili prodaju/davanje u zakup 95 trgovina
|
|
|
Trgovina na malo u lipnju porasla 0,1 posto
|
|
|
Makroekonomija: Očekuje se pad potrošnje drugi mjesec zaredom
|
|
|
DZS: Maloprodaja u veljači stagnirala
|
|
|
Maloprodaja u prosincu realno pala za 1,1 posto
|
|
|
AZTN: tržište maloprodaje lani poraslo 2 posto, Konzum i dalje najznačajniji trgovac
|
|
|
Todorić: Jedina dobra prilika je IPO
|
|
|
Pad potrošnje u ožujku usporio na 2,1 posto
|
|
|
Slovenija: u maloprodaji u godinu dana pad prihoda od 3,6 posto
|
|
|
DZS: realni pad prometa u maloprodaji u siječnju 5,9 posto
|
|
|
Dukat izdvaja dostavnu djelatnost iz svog poslovanja
|
|
|
Studija: Ulazak u EU prilika za hrvatski pršut, mlijeko i čaj
|
|
|
DZS: U kolovozu nastavljen pad prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini
|
|
|
Johan Aurik novi predsjednik uprave konzultantske tvrtke A.T. Kearney
|
|
|
AZTN: Tržište maloprodaje lani raslo 5,3 posto, veleprodaje 2 posto
|
|
|
Pad prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini
|
|
|
A.T. Kearney: Veliki maloprodajni lanci i dalje zaobilaze Hrvatsku
|
|
|
A.T. Kearney: Dvije trećine rafinerija u regiji suočene s promjenama ili gašenjem
|
|
|
Hrvatski prijevoznici po operativnoj učinkovitosti na dnu europske ljestvice
|
|
|
A.T. Kearney: Sve veći utjecaj kupaca starijih od 60 godina
|
|
|
Analitičari: Očekuje se pad potrošnje u studenome
|
|
|
U Hrvatskoj veća koncentracija maloprodaje nego u BiH i Srbiji
|
|
|
Budućnost maloprodaje je u online trgovini
|
|
|
Hrvatska nije na listi prioriteta globalnih trgovačkih lanaca
|
|
|
Slabašan rast maloprodaje u siječnju
|
|
|
EBRD i Infoarena Grupa okupljaju regionalne lidere industrije hrane, pića i maloprodaje
|
|
|
AZTN: Udjel Konzuma na tržištu maloprodaje 30 posto
|
|
|
Usporavanje realne stope rasta maloprodaje
|
|
|
Profitna stopa hrvatske trgovine tri puta niža od europskog prosjeka
|
|
|
EU: Pad prometa u maloprodaji
|
|
|
Tijekom studenog nastavljeni pozitivni trendovi u maloprodaji
|
|
|
Ultra gros objavio preuzimanje Trgocentra Virovitica
|
|
|
Nastavljen snažan rast maloprodaje i u listopadu
|
|
|
Trgovina na malo 6,6% viša u prvih sedam mjeseci
|
|
|
Nastavljen snažan rast maloprodaje
|
|
|
U prvom tromjesečju realni rast trgovine na malo 7,7%
|
|
|
U siječnju pad prometa u maloprodaji
|
|
|
GfK: kretanje maloprodaje u tranzicijskim zemljama
|
|
|
DZS: U prosincu u maloprodaji potrošeno 5,6% više nego godinu dana ranije
|
|
|
Promet u EU maloprodaji uvećan 3,3 posto
|
|
|
Ubrzan godišnji rast prometa u maloprodaji
|
|
|
Promet od trgovine na malo u prvih šest mjeseci 4,4% viši nego lani
|
|
|
Promet u maloprodaji u ZG povećan 4,3 posto
|
|
|
Prvih deset trgovačkih lanaca 2001. držalo 26, a lani 55 posto tržišta
|
|
|
|