09.06.2008.
GfK: Organsku hranu koristi tek 10% Hrvata
Ekološki uzgojena hrana je od 30% do čak 100% skuplja od konvencionalne
Istraživanje GfK, Agencije za istraživanje tržišta, pokazalo je da u Hrvatskoj tek 10% populacije starije od 15 godina konzumira hranu iz organskog uzgoja, iako je više od 80% građana čulo za ekološki uzgojene prehrambene proizvode.
Kako navodi istraživanje, metode organskog uzgoja (za povrće, voće, sjemenke i druge jestive poljoprivredne i mliječne proizvode), prihvaćene su u raznim zemljama, ali mnogima su ipak upitne jer daju uglavnom i do 50% manje uroda od konvencionalne proizvodnje hrane.
Pritom je jedan od ključnih faktora koji potiču rast tržišta organskih proizvoda povećanje svjesnosti prema zdravlju i zaštita okoliša.
Ekološka (organska) hrana odnosi se na uzgoj poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe umjetnih gnojiva, pesticida, regulatora rasta biljaka, aditiva i slično. Prisutna je u Hrvatskoj, ali na tek oko 25.000 hektara, pri čemu se oko 500 poljoprivrednika u ovom trenutku bavi ekološkom proizvodnjom.
Istraživanje navodi kako Hrvatska ima vrlo dobre pretpostavke za kreiranje specifičnog ekološkog identiteta kako kod domaćih kupaca tako i za potrebe izvoza u razvijene zemlje visokog standarda.
Osim domaćih, na našem su tržištu prisutni i ekološki proizvodi iz uvoza što, pored organske hrane, uključuje i pića te kozmetiku.
Istraživanje je pokazalo da tek 53% ljudi prepoznaje prehrambene ekološke proizvode na prodajnom mjestu.
Viši stupanj prepoznavanja prisutan je kod građana Zagreba i okolice (67%) te kod osoba s visokom stručnom spremom (64%).
Suprotno tomu, ove proizvode izrazito ne prepoznaju osobe s najnižom školskom spremom (65%), starije od 65 godina (61%) te građani iz Slavonije (63%).
Redoviti i česti kupci ekološki proizvedene hrane, nešto više od prosjeka, su zastupljeni u Zagrebu s okolicom te zatim u Istri s Primorjem i Dalmaciji, među osobama mlađe i srednje dobi, kod visoko obrazovanih i kod osoba s visokim osobnim mjesečnim primanjima.
Međutim, jedno drugo istraživanje pokazuje da 44% građana «prilikom kupnje namirnica za kućanstvo vode računa o svakoj lipi» pa postaje jasno da skupi ekološki proizvodi za sada i ne mogu doći više i češće na naše stolove jer im to sadašnja razina standarda ne dopušta, zaključuju iz GfK.
|
Za usporedbu, u Njemačkoj je u 2007. godini 94% kućanstava kupilo barem jedan ekološki prehrambeni proizvod, dok organska hrana u ukupnim troškovima za prehranu njemačke obitelji sudjeluje s tek oko 3%.
Pritom se sve više zapaža rast broja kućanstava koja kupuju tu hranu kao i povećana učestalost njihovih kupovina. Glavni «nedostatak» ove hrane je cijena koja je za 30% od 100% viša u odnosu na konvencionalne proizvode.
Kada je u pitanju funkcionalna hrana koja prema deklaraciji posjeduje povoljan učinak na zdravlje uz adekvatno nutritivno djelovanje, kao što su, na primjer, AB kultura, jogurt obogaćen LGG-om ili margarin obogaćen masnim kiselinama (omega-3 i omega-6), za takvu hranu čulo je 57% ispitanih.
Istovremeno, za genetski modificirane proizvode čulo je 91% ljudi, dok je njih 67% izjavilo da ni pod kojim uvjetima ne bi kupili takvu hranu. Također, 90% ispitanika izjavili su da je nužno stavljati oznake po kojima bi se mogla točno identificirati genetski modificirana hrana.
|
|
 |
|