01.03.2013.
U HGK održan forum „Trendovi u primjeni organske hrane, dodataka prehrani i prirodne kozmetike u Hrvatskoj“
Istraživanje GFK-a pokazalo kako15 posto urbane populacije (često) kupuje robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu.
„Na ovom skupu promišljat će se slabe karike bolje reći nedovoljno razvijeni oblici poljoprivredne proizvodnje i predočiti važnost eko proizvodnje općenito te ukazati na značaj ekološke svijesti potrošača“, rekla je Žaklina Jurišić, zamjenica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK na forumu „Trendovi u primjeni organske hrane, dodataka prehrani i prirodne kozmetike u Hrvatskoj“ koji se održao 1. ožujka u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Forum je organizirala tvrtka Biovega iz Zagreba u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Cilj foruma bio je okupiti gospodarske subjekte koji posluju s ekološkim proizvodima ili su im oni od primarnog interesa za buduće poslovanje.
Žaklina Jurišić istaknula je značaj stalnog poboljšavanja zdravstvene sigurnosti hrane, eliminacije nestandardiziranih procesa proizvodnje pri čemu je istodobno nužno sustavno jačati brendiranje. U Hrvatskoj postoje veliki potencijali daljeg razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje koja trenutno zauzima 2,5 posto odnosno oko tri tisuće hektara poljoprivrednih površina.
U EU taj postotak iznosi 5,4 posto a jedna od vodećih zemalja je Češka u kojoj devet posto poljoprivrednih površina zauzima ekološka proizvodnja. Žaklina Jurišić usvrdila je kako se nedovoljan broj gospodarskih subjekata u Hrvatskoj bavi ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom ali i ekološkom proizvodnjom općenito. Organiziranje ovog skupa samo je jedna od akcija uz pomoć kojih HGK nastoji pomoći razvoju ekološke poljoprivrede, ali i poljoprivrede te gospodarstva u cjelini.
|
U svijetu se 2011. godine 1,8 milijuna poljoprivrednika u 162 zemlje svijeta na 37 milijuna hektara površine bavilo ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, naglasila je Žana Hinek, članica Uprave Biovege. U Europi je 2011. godine bilo 10,6 milijuna hektara površina pod ekološkim nadzorom a samo te godine registrirano je oko 290 tisuća novih eko proizvođača.
Vrijednost globalnog tržišta eko proizvoda 2011. godine iznosila je 62,9 milijardi dolara (45 milijarde eura), a vodeće tržište je SAD. Te godine vrijednost europskog tržišta eko proizvoda iznosila je 21, 5 milijarde eura a vodeće tržište bila je Njemačka. Zemlje s najvećom godišnjom potrošnjom eko proizvoda po stanovniku su Švicarska i Danska s više od 160 eura.
Tatjana Rajković, direktorica istraživanja tržišta GFK govorila je o potencijalima industrije ekoloških proizvoda u Hrvatskoj. Građani širom svijeta postaju sve zabrinutiji u vezi očuvanja prirode pa stoga ne iznenađuje što je zaštita okoliša jedna od najčešćih tema u svakodnevnim razgovorima prvenstveno u razvijenim zemljama. U narednih tri do pet godina formirat će se novi društveni sloj prozvan eko građani kojima će briga o okolišu biti na prvom mjestu te ujedno predstavljati životni stil.
Eko građani pored ekonomskog aspekta očuvanja prirodnih resursa poput primjerice smanjivanja troškova za vodu te struju i prilikom kupovine različitih industrijskih proizvoda pažljivo razmatraju njihov utjecaj na okoliš. Njemačka je apsolutni lider u zaštiti okoliša, a u Kini postupno raste ekološka svijest pri čemu su brojne djelatnosti ispod svjetskog prosjeka brige o okolišu, kazala je Rajković te je ekskluzivno predstavila rezultate istraživanja o potrošačkim i životnim navikama vezanim uz zaštitu okoliša koje je provedeno u Hrvatskoj krajem 2012. godine.
Istraživanje je pokazalo da 15 posto urbane populacije (često) kupuje robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu. Njih najviše zabrinjava zagađivanje voda i mogući štetan utjecaj kemikalija na hranu. Čak 41 posto ispitanika smatra da raste ekološka svijest u Hrvatskoj. Građani smatraju da Vlada donošenjem odgovarajuće regulative te tvrtke provođenjem društveno odgovornog poslovanja moraju prednjačiti u očuvanju okoliša.
U Hrvatskoj se već pojavila urbana populacija kojoj je senzibiliziranost prema ekološkim problemima važan aspekt ne samo promišljanja svakodnevnice već je to i način života. Pored toga postoji i populacijski segment koji shvaća važnost očuvanja okoliša pa ta dva društvena sloja predstavljaju okosnicu daljeg razvoja ekološke svijesti. Riječ je u pravilu o ljudima višeg obrazovanja koji ostvaruju uspješne profesionalne karijere. Najviše ih je u Zagrebu, a najmanje u Slavoniji i Dalmaciji te su spremni platiti više za eko proizvode.
|
Mlađi ljudi u dobi od 15 do 29 godina ne brinu previše o ekološkim problemima, a zabava im je na prvom mjestu te ih je najviše u Slavoniji i Dalmaciji. Pored zabave ponajviše su zainteresirani za nove tehnologije, Internet, a važna im je i materijalna situiranost, iskrenost i sloboda pri čemu samo ponekad kupuju ekološke proizvode.
Na programu su bili i sljedeći paneli: ekološka poljoprivreda i ekološki proizvodi u kontekstu pristupanja EU (Darija Musulin, dipl.inž); organske namirnice – trendovi i konstante (Jadranka Boban Pejić, predsjednica Uprave Biovege i stručnjakinja za prirodnu prehranu); „Superfood“ – moda ili stil te regulativa (doc.dr.sc Darija Vranešić Bender); dodaci prehrani – nužnost urbanog življenja (Andrea Koščec, mag.pharm); prirodna kozmetika – kretanja na europskom i domaćem tržištu (Matilda Ivaniš Knez, dipl.inž); zdravlje žena – pokretač potražnje prirodnih proizvoda za intimnu njegu (dr.sc. Ljubica Prolić).
|
|
 |
|