10.09.2010.
Hrana: Novo doba, kraj biznisa
Budu li nakon ulaska Hrvatske u EU smanjeni poljoprivredni poticaji, za desetke tisuća proizvođača hrane to će značiti kraj biznisa, piše Banka
Do kraja 2010. završit će pregovori s EU o poglavlju Poljoprivreda i ruralni razvitak, a od njihova ishoda strepe deseci tisuća hrvatskih poljoprivrednika. Oni, čini se, opravdano sumnjaju da bi po ulasku u EU iznos državnih poticaja koji danas dobivaju po hektaru, a to je 2250 kuna ili 300 eura, mogao biti značajno smanjen, što će za mnoge od njih, tvrde, značiti propast.
“Proizvodnja hrane u Hrvatskoj će pasti, što se dogodilo u gotovo svim novim članicama EU, a broj ljudi koji bi pao na teret države mogao bi i deset puta premašiti broj onih koji bi ostali bez posla zatvaranjem brodogradilišta. Naime, oko 100.000 ljudi plaća doprinose iz poljoprivrede. Svi kojima je poljuljana solventnost i koji su u kreditima doći će u tešku situaciju. Posebno će teško biti proizvođačima mlijeka i onima koji se bave tovom svinja“, upozorava predsjednik novoosnovane Hrvatske poljoprivredne komore (HPP) Darko Grivičić, dodajući kako se cijela priča o hrani svodi na to da ona građanima bude što jeftinija, a to je funkcija i državnih poticaja.
Nitko se ne usuđuje javno iznositi procjene o broju poljoprivrednih proizvođača koji bi mogli biti pometeni u ovoj tranziciji, no ranije se spominjalo da od njih 185.000, koliko ih je u Upisniku proizvođača, 40.000 ispada iz utakmice u kojoj bi trebali igrati protiv 12 milijuna europskih poljoprivrednika, desetljećima visokosubvencioniranih.
Da postoji realna opasnost od nestanka dijela poljoprivrednih gospodarstava potvrđuje i agronom i ekonomist Miroslav Božić, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja te voditelj skupine za pregovore s EU.
Priznajući da je razina izravnih plaćanja i ukupne potpore poljoprivrednicima uistinu najosjetljivije pitanje u pregovorima Božić ističe kako pregovori još nisu završeni.
|
“Financijski paket EU za Hrvatsku obznanjen je prije nekoliko mjeseci. Riječ je o dva stupa potpore poljoprivredi - najmanje 373 milijuna eura za izravna plaćanja i 352 milijuna za ruralni razvoj. Uz hrvatsko sufinanciranje ruralnog razvoja i oko 25 milijuna eura iz europske blagajne za intervencije, to je oko 840 milijuna eura godišnje za sve potpore. Za prvi dio tj. izravna plaćanja EU traži da se puni iznos dosegne za 10 godina, a da se počne s 25 posto. Pritom bi se kod ruralnog razvoja puni iznos dosegnuo već u trećoj godini, a počelo bi se sa 60 posto.
Pitanje ukupne razine izravnih plaćanja, dakle računajući i ono što bi poljoprivrednici dobili iz nacionalnog proračuna, još je otvoreno. Jedan od naših najvažnijih zahtjeva je da se s time našim poljoprivrednicima osigura fer status, što znači približno iste potpore kao danas.
Slovenija je tu prošla najbolje, ali je proizvodnja pala, dok je Poljska dobila manje novca za nadoplatu, a proizvodnja je porasla. Konačno, danas je davanje europskih poticaja primarno u funkciji javne koristi - smisao im je očuvanje zemljišta plodnim, briga o okolišu, sigurna hrana, dobrobit životinja i biološka raznolikost, a farmerima se ostavlja puna sloboda što će i koliko proizvoditi. Uvjeren sam da takva europska politika najbolje štiti interese i naših seljaka i svih građana i da nema mjesta strahu od ulaska u EU“, poručuje Božić. (Bankamagazin)
|
|
 |
|