28.04.2010.
Sloboda kretanja roba: Prilika za rast ili propast domaćih tvrtki
Nakon što je Hrvatska zaključila poglavlje o Slobodi kretanja robe za domaće poduzetnike najvažniji propis postao je Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti iz veljače ove godine
Domaći poduzetnici spremni su za nastup na jedinstvenom, unutarnjem tržištu Europske unije. Takav zaključak nameće se iz odgovora koje smo dobili u Ministarstvu gospodarstva na pitanja o posljedicama proizašlima iz činjenice da je Hrvatska 19. travnja zatvorila pregovore u poglavlju Sloboda kretanja robe.
Sloboda kretanja robe jedna je od četiri slobode (kretanje robe, kapitala, osoba i usluga), na kojima se temelji funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta. To poglavlje uređuje slobodan protok robe na unutarnjem tržištu EU-a, a sastoji se od mnoštva pravila, direktiva i uredaba.
«Uklanjanjem prepreka slobodnoj trgovini omogućuje se jednak pristup tržištu svih proizvoda, bilo domaćih bilo stranih. Činjenica da je Hrvatska zatvorila to poglavlje potvrđuje visok stupanj usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom», izjavila je za www.banka.hr Ema Culi, ravnateljica Uprave za trgovinu i unutarnje tržište.
Culi je naglasila kako je za domaće poduzetnike u tom kontekstu najvažniji propis postao Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.
Novi Zakon na snagu je stupio u veljači ove godine, a njime su detaljno razrađene obveze proizvođača, ovlaštenih zastupnika, uvoznika i distributera prilikom stavljanja nekog proizvoda na tržište. Također je definirana valjanost isprava o sukladnosti izdanih u inozemstvu, propisana je provjera proizvoda pri uvoze u Hrvatsku, nadzor i ostalo.
U Hrvatskoj je prva verzija ovakvog propisa donijeta još 2003., a Zakon prati niz pravilnika koji detaljno uređuju pojedina područja, od sigurnosti dizala do, recimo, zahtjeva za stupnjevanje djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekuće i plinovito gorivo.
«Hrvatska je razvila sustav sukladan pravilima i standardima koji vrijede u EU, te je spremna za integraciju u unutarnje tržište Unije. To znači da danas hrvatski poduzetnici posluju u približno sličnim zakonskim okvirima u ovom području u kakvim će poslovati i nakon pristupanja EU», kaže Culi.
|
Poglavlje o Slobodi kretanja roba obuhvaća i ukidanje carina i pristojbi s jednakim učinkom, usvajanje zajedničke carinske tarife prema trećim državama, zabranu količinskih ograničenja i mjera s jednakim učinkom. Svrha ovih mjera je integrirati tržište država članica i osigurati slobodno kretanje robe slično onome unutar nacionalnog teritorija
Ivana Sučić, ravnateljica Uprave za trgovinsku politiku i međunarodne odnose u Ministarstvu gospodarstva, pojasnila je da se u sustavu carinskih odnosa za naše gospodarstvenike ništa bitno neće promijeniti.
Hrvatska se, naime, još 2002. godine uskladila s europskom nomenklaturom, a visina carinskih stopa regulirana je ugovorima o slobodnoj trgovini koje smo sklopili, kao što su EFTA, CEFTA ili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
U Ministarstvu gospodarstva ocjenjuju da će postavljena infrastruktura kvalitete i zakonodavstvo dovesti do povećanja konkurentnosti domaće industrije i trgovine, te da će u svakom slučaju poboljšati sigurnost proizvoda, zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, zaštitu okoliša i zaštitu potrošača. (Bankamagazin)
|
|
|
|