02.10.2006.
Prva godišnjica otvaranja pristupnih pregovora Hrvatske s EU-om
U utorak, 3. listopada navršit će se godinu dana od kako je Hrvatska otvorila pristupne pregovore s Europskom unijom
Prvih godinu dana potrošeno je, kako je i planirano, na postupak screeninga, procjene usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Taj proces je sasvim pri kraju, preostala su još tri sastanka, a cijeli postupak screeninga bit će gotov 18. listopada. S druge strane, Hrvatska je do sada otvorila i privremeno zatvorila pregovore u samo jednom poglavlju, puno manje nego što je itko očekivao, a odgovornost za to skoro je isključivo na strani Europske unije. Europskoj komisiji je za izradu izviješća o screeningu za svako poglavlje trebalo nekoliko tjedana, a često i nekoliko mjeseci. Ta izviješća se zatim upućuju u Vijeće EU-a, gdje prvo dolazi na stol Radne skupine za proširenje, a zatim ide na Odbor stalnih predstavnika (COREPER), kojeg čine veleposlanici država članica. Na tim se tijelima opet tjednima i mjesecima razgovora, prije nego što se zemlji kandidatkinji uputi poziv da dostavi svoju pregovoračku poziciju. Nakon toga, Komisiji opet treba dosta vremena da izradi nacrt zajedničke pregovoračke pozicije EU-a, koju opet Vijeće mora jednoglasno usvojiti.
Ilustracije radi, u poglavlju obrazovanje i kultura screening je završen 17. studenoga 2005. , a EU još nema zajedničku pregovoračku poziciju za to poglavlje. U Europskoj komisiji tvrde da sve ide po planu, a sporost objašnjavaju time što se sada pregovorački proces u svakoj fazi vodi puno detaljnije, a posebice ističu sustav benchmarksa, mjerila koje zemlja mora ispuniti da bi mogla otvoriti pregovore u pojedinim poglavljima, što je novost u odnosu na prethodni krug proširenja. Od 11 dosad obrađenih poglavlja, koliko ih je prošlo proceduru u Radnoj skupini Vijeća EU-a za proširenje i u COREPER-u, Hrvatska je dobila mjerila za otvaranje pregovora u pet poglavlja, dok za šest nije. Mjerila su donesena za poglavlja Javnih nabava, Tržišnog natjecanja, Socijalne politike i zapošljavanja, Pravde, slobode i sigurnosti i za Slobodu kretanja kapitala. Šest poglavlja može se otvoriti bez dodatnih mjerila - Znanost i istraživanje, za koje su pregovori u međuvremenu i privremeno zatvoreni, Obrazovanje i kultura, Carinska unija, Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Ekonomska i monetarna politika i Poduzetništvo i industrijska politika.
U sljedećih godinu dana ipak se može očekivati ubrzanje procesa. Realno je očekivati da se sva poglavlja u kojima neće biti benchmarksa, mogu otvoriti za pregovore tijekom 2007. godine. Prema predviđanjima, takvih bi poglavlja moglo biti desetak. Ako se uz to otvori i nekoliko poglavlja u kojima su uvedena mjerila, ukupno bi oko polovice od 33 poglavlja moglo biti otvoreno.
|
Nakon što se završi proces screeninga i svi postupci koji prethode otvaranju pregovora po pojedinim poglavljima, brzina pregovoračkog procesa u sve većoj mjeri ovisi o zemlji koja pregovora, o njezinoj spremnosti da provodi tražene reforme.
Spremnost na provedbu teških i zahtjevnih reformi jedino je u čemu Hrvatska može utjecati na brzinu ukupnog procesa. Sve ostalo ovisi o Europskoj uniji, koja se također mora pripremiti za primanje novih članica. Ulaskom Bugarske i Rumunjske od početka sljedeće godine, EU se neće moći širiti s institucijama kakve danas ima i na temelju pravila na kojima danas funkcionira. Pitanje novog institucionalnog ustroja trebalo je biti riješeno prvim europskim ustavom, ali je njegova ratifikacija zapela nakon odbijanja na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.
Nakon neuspješnih referenduma u dvjema članicama, utemeljiticama, u EU-u je došlo do "umora od proširenja" i sve se više počela spominjati apsorpcijska sposobnost EU-a da prima nove članice. Javna je tajna u EU-u da sintagma "apsorpcijska sposobnost" odražava nelagodu u više zemalja članica prema mogućnosti da jednog dana i Turska postane članicom. Stoga su sve češći i pozivi da se odrede granice do kuda se EU može širiti. U tim raspravama nitko ne dovodi u pitanje ulazak Hrvatske i ostalih zemalja jugoistočne Europe.
U sljedećih godinu svakako bi trebala biti jasnija slika oko ritma daljnjeg proširenja. U prosincu je predviđen summit, koji će biti posvećen proširenju i definiranju asporpcijskih sposobnosti EU-a. U prvoj polovici sljedeće godine, predsjedavajuća Njemačka izići će se prijedlogom što napraviti s europskim ustavom, a u dvjema zemljama koje su odbile ustav na referendumima održavaju se izbori, čiji ishod može utjecati i na raspoloženje prema tom dokumentu. (H)
|
|
 |
|