07.05.2010.
EU fondovi: Hrvatska iskoristila samo 44 posto novca
Hrvatska je dosad, ako se uračuna posljednji pretpristupni fond IPA, iskoristila 44 posto novca koji joj je bio na raspolaganju iz EU fondova, premda se u javnosti naglašava iskorištenost od sjajnih 90 posto iz prethodnih programa
U Hrvatskoj se još uvijek uglavnom na kapaljku saznaje o realiziranim projektima, o budućim natječajima i mogućnostima trošenja novca iz EU fondova, iako se približava razdoblje (2012.-2013.) kad ćemo kao članica na raspolaganju imati 3,5 mlrd eura iz tih izvora.
Naime, Hrvatskoj se ulaskom u EU otvaraju tri nova fonda koji su instrumenti kohezijske politike Unije: Kohezijski fond (za okoliš, prometnu infrastrukturu), Europski fond za regionalni razvoj (koncentriran na smanjenje ekonomske neravnoteže između regija i socijalnih grupa u EU) te Europski socijalni fond (za zapošljavanje).
Riječ je, među ostalim, o financiranju životnih stvari: zapošljavanju i obrazovanju, ulaganjima u znanost i istraživanje, promet, zaštitu okoliša itd. Potpuno opipljivo.
Ubuduće, sve više novca EU bit će namijenjeno konkretnom gospodarstvu, poduzetnicima, gradovima i općinama, a prilika za milijarde eura bila bi zauvijek prokockana.
Za razliku od pretpristupnih fondova, koji su bili usmjereni na rješavanje pretpristupnih prioriteta i primjenu EU legislative, fondovi proizašli iz kohezijske politike financiraju projekte koji kao prvo potiču gospodarski i socijalni razvoj.
Podaci Ministarstva financija i Delegacije EU u Hrvatskoj govore da je za četiri pretpristupna programa (CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD - vidi okvir) na raspolaganju bilo 407 mil. eura. Za projekte su ugovorena 362 milijuna eura, što znači da je iskorišteno 90 posto.
Kad tome pribrojimo malu iskorištenost posljednjeg programa pomoći prije ulaska u EU, IPA-e, koji je zamijenio sve prijašnje fondove i vrijedi do 2011., ukupna iskorištenost je upola manja, točnije 44,06 posto.
Politički savjetnik Delegacije EU Martin Mayer naglašava da država mora pripremiti dovoljan broj dobrih, novih projekata, ali i provesti postojeće. “Delegacija EU je dosad bila suočena s nedostatkom ažurnosti na strani hrvatskih državnih vlasti, koje će nakon ulaska u Uniju moći iskoristiti znatno veću potporu iz EU fondova”, upozorava Mayer.
Novi fondovi potaknut će daljnji razvoj i modernizaciju gospodarstva i društva u cjelini, ali je za to neophodno obučiti djelatnike i pripremiti projekte (infrastruktura, promet, okoliš) u puno većoj mjeri nego dosad, objašnjava Mayer.
|
Slično upozorava i Vesna Pusić, šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU. «Još smo bad guys. Još nemamo “efikasnu i vidljivu strategiju komuniciranja Europe građanima“, navodi Pusić u intervjuu u svibanjskoj Banci.
Vesna Vrga Perović, konzultantica iz Life Long Learning Akademije, naglašava kako treba osnovati centralnu bazu svih projekata. S aspekta potencijalnih korisnika fondova predlaže pravilo koje proizlazi iz načela da iza svakog EU fonda stoji određena filozofija: dobro je odabrati jedan do dva fonda koja se sustavno prate, a odgovaraju strateškom usmjerenju organizacije ili tvrtke.
Iako Vesna Pusić upozorava da smo već u vremenskom tjesnacu kad su u pitanju budući kohezijski fondovi, ubrzano bi učenje od drugih i boljih moralo dati dobre rezultate. I ovdje u Hrvatskoj ima primjera pretpristupnih fondova na kojima se može učiti, a od same vrijednosti puno je važnije uvježbavanje EU procedura i povezanost institucija, stručnjaka i krajnjih korisnika.
Bankari smatraju da im fondovi koji će tek doći otvaraju vrata za više posla iz razloga što se povećava broj projekata i natječaja usmjerenih na poduzetnike te zbog činjenice da svi korisnici moraju unaprijed sami osigurati financiranje projekta.
Koliko su u svemu bitne inovacije govori primjer mađarske Erste Bank Hungary koja se pohvalila kako je razvila vlastiti alat za prethodnu procjenu projekata klijenata.
Više u svibanjskom izdanju Banke u kojem pišemo što su državne agencije učinile u pripremi za buduće strukturne fondove i što o "povlačenju novca" iz EU fondova možemo naučiti od drugih zemalja korisnica. (Bankamagazin)
|
|
 |
|