06.11.2010.
Hrvatska spremna za članstvo
Ton primjedbi u Godišnjem izvještaju o napretku, koji se službeno objavljuje 9. studenoga, bit će vrlo blag, ali, kao i svake godine, pažljivim čitanjem svašta će se otkriti, piše za www.banka.hr Ines Sabalić
Kada bude primljena u Europsku uniju Hrvatska će imati jednog povjerenika i 12 parlamentarnih zastupnika, njena težina u kvalificiranom glasanju u Vijeću bit će 7 glasova, a hrvatski jezik, pod tim nazivom, postaje službeni jezik Europske unije. Kako je danas u Bruxellesu zatvoreno poglavlje Institucije, to se može sa sigurnošću reći.
Na međunarodnoj konferenciji danas je zatvoreno i kompleksno, opširno poglavlje koje se odnosi na slobodni protok kapitala. Već ranije zatvoreni su pregovori oko tri od četiri slobode – slobodnog kretanja usluga, ljudi i roba – pa je Bruxelles potvrdom ovog poglavlja dao na znanje da je zadovoljan spremnošću Hrvatske za sudjelovanje na unutarnjem tržištu.
Takav stav će se odraziti i u Godišnjem izvještaju o napretku, koje će biti službeno objavljeno 9. studenoga. U izvještaju će se konstatirati da je Hrvatska uglavnom spremna za članstvo, a to znači na ogledanje na unutarnjem, slobodnom, tržištu.
Zatvaranje velikih poglavlja, pozitivan godišnji Izvještaj o napretku te činjenica da Angela Merkel želi vezati ratifikaciju promjena u Lisabonskom ugovoru oko eurozone uz ratifikaciju hrvatskog Ugovora o pristupanju, znači da je kraj pregovora i samo članstvo u EU vrlo blizu.
Izvještaj o napretku, čije je dijelove nacrta objavio Jutarnji list, mješavina je analize i političkog stava. Hrvatska je vrlo duboko u procesu, zatvorena su brojna i obimna poglavlja, u hrvatsku legislativu preveden golem dio acquisa, i Europska komisija više politički ne može reći ništa drugo osim da je Hrvatska jako dobra. Jer zatvorena poglavlja i puste benchmarke nije verificirala samo Europska komisija, nego – iako Komisija pregovora u njihovo ime, a ne samostalno – i zemlje članice.
Godišnji izvještaj sastoji se od dva dijela – analize reformi, institucija, ekonomije i politike te strateškog dokumenta ( u koji smo imali uvid) u kojem se proširenje stavlja u politički i strateški kontekst. Već u uvodnim paragrafima navodi se da je Hrvatska primjer kako je pristupanje stvarnost ako se ispune svi zadani uvjeti.
Ove godine pogled na stanje u Hrvatskoj je jako blagonaklon, što se vidi kao polupuna, a ne poluprazna čaša.
|
Zaključujemo da Europska unija preko Hrvatske želi pokazati da je proširenje živ proces, koji ima svoj početak i kraj, i koji se provodi ne samo na korist kandidata, nego i građana EU-a. Iz ovoga se vidi i „korist“ Hrvatske za EU, jer se, prilikom argumentiranja zašto je proširenje korisno, autori Strategijskog dokumenta ograničavaju na stratešku korist inkorporiranja Turske i Islanda u EU: Velika Turska zbog sigurnosnih pitanja, obje zemlje zbog energije, Turska zbog povećanja težine na međunarodnoj sceni, a Island, zbog ekoloških pitanja i budućeg iskorištavanja Arktika.
U Strateškom dokumentu svim postjugoslavenskim zemljama, uključujući Hrvatsku, predbacuje se da još nisu posve dostigle standarde dobrog upravljanja državom i pravne države, da nije dovoljno učinjeno oko mjera koje vode ekonomskom poboljšanju, da se nije dovoljno pazilo na slobodu govora i da je državna uprava nekvalitetna. U pojedinačnom dokumentu, Godišnjem izvještaju, ponovlja se primjedba o lošoj državnoj upravi. Ton primjedbi bit će vrlo blag, ali, kao i svake godine, pažljivim čitanjem svašta će se otkriti.
Međutim, vratimo se konkretnim rezultatima hrvatskih pregovora u ovom trenutku. Danas je na međunarodnoj konferenciji, uz poglavlja Sloboda kretanja kapitala i Institucije (poglavlje o kojem se ne pregovora), zatvoreno i poglavlje Promet.
U poglavlju Prometne politike dogovorena su dobra prijelazna razdoblja, koja su ponegdje čak i malo bolja od standarda koje su dobile zemlje u prošlom krugu proširenja.
Prijelazna razdoblja odnose se na linijski brodski promet, u kojem će hrvatski brodari imati pravo ekskluziviteta do kraja 2016., te mali kružni promet (izleti, ekskurzije) u kojem ekskluzivitet traje do kraja 2014. godine.
U poglavlju slobodnog kretanja kapitala dogovoreno je dobro prelazno razdoblje za kupovinu poljoprivrednog zemljišta. Od dana ulaska u EU, u narednih sedam godina samo će državljani Hrvatske moći kupovati poljoprivredna zemljišta, a nakon toga Zagreb može tražiti još tri godine ekskluziviteta, bilo za cijeli teritorij Hrvatske, bilo za neke dijelove koje bi poželio posebno zaštititi, na primjer za Baranju.
|
Do kraja godine zatvorit će se još četiri od devet preostalih poglavlja. Od ona četiri s kojima se prelazi u iduću godinu problematični su Pravosuđe te posebno Slobodno tržišno natjecanje, odnosno pitanje brodogradilišta.
Iz Strateškog dokumenta poznato nam je da su pohvaljeni napori u borbi protiv korupcije, ali, ono EU želi vidjeti je li pravosuđe kompetentno i nezavisno, može li potpuno zadovoljavajuće izvesti neki predmet, od istrage do presude.
Uistinu,nije problem ostanu li za siječanj ili veljaču uz Pravosuđe i Konkurenciju još dva poglavlja. Naime, za to vrijeme, vjerojatno sve do lipnja, teći će monitoring EU-a u Pravosuđu, a pitanje brodogradilišta rješava se kod kuće, a ne u Bruxellesu. Ishod je neizvjestan, a šteta bi bilo da ostali lijepi trud - barem dijela – hrvatske javne administracije – padne u vodu. No, i to je moguće...
U veselijem tonu, Hrvatska ima isti broj zastupnika i istu težinu u glasanju kad Vijeće glasa kvalificiranom većinom kao Irska, jer su najsličnije brojem stanovnika. Slovačka i Danska, koje imaju preko pet milijuna stanovnika, imaju jednog parlamentarnog zastupnika više, makar istu težinu glasova. Isti broj, dvanaest zastupnika u Europskom Parlamentu, imaju još Finska i Litva, dok Slovenija ima 4 zastupnika.
Zastupnici u Europskom parlamentu bit će članovi iz zajedničkog parlamentarnog odbora, njihova se imena znaju. Oni će biti promatrački sudjelovati u radu Europskog parlamenta, od dana potpisivanja Ugovora o pristupanju (lipanj?) do završetka ratifikacije, odnosno, početka članstva, kad će se u Hrvatskoj morati organizirati posebni izbori za ulazak u Europski parlament. (Bankamagazin)
|
|
 |
|