01.06.2011.
Hrvatsko-bavarski poslovni forum
Ukupno 340 bavarskih tvrtki posluje na hrvatskom tržištu, a 90 ih ima i svoje podružnice u Hrvatskoj
Hrvatsko-bavarski poslovni forum, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, održan je danas u Vijećnici HGK u sklopu posjete bavarskog izaslanstva na čelu s ministrom gospodarstva infrastrukture, prometa i tehnologije Martinom Zeilom.
Na forumu su održani i okrugli stolovi na temu "Energetika" i „Infrastruktura“. Također, četrdesetak je bavarskih tvrtki iz područja energetike, obnovljivih izvora energije, tehnologije za zaštitu okoliša te logistike održalo i poslovne razgovore sa zainteresiranim hrvatskim tvrtkama.
Otvarajući poslovni forum predsjednik HGK, Nadan Vidošević, naglasio je kako je Njemačka Hrvatskoj drugi trgovinski poslovni partner, a treća zemlja u investicijama pri čemu Bavarska sudjeluje sa 25 posto.
Hrvatska je u europskim razmjerima mala zemlja, malih brojeva te nema robnih kapaciteta, ali drži sedam posto mediteranske obale s jedan posto stanovništva, a njezin položaj na globalnim točkama komunikacije prema Sueskom kanalu te Dunavom prema središnjoj Europi i Njemačkoj predstavlja njezinu snagu.
Hrvatskoj je ključno pokretanje novog proizvodnog ciklusa te ekonomski rast, ali ne više zaduživanjem već kroz javne i privatne investicije, što pruža dobru priliku njemačkim odnosno bavarskim tvrtkama da gospodarski iskoriste ove prednosti.
Hrvatska i Bavarska već više od četiri desetljeća razvijaju vrlo dobre političke odnose što se pozitivno reflektira i na gospodarske odnose, istaknuo je Vidošević dodavši kako Hrvatska mora koristiti tuđu snagu na vlastiti probitak, biti korisna drugima te u tome ostvarivati svoj interes.
Bavarski ministar gospodarstva, infrastrukture, prometa i tehnologije, Martin Zeil, istaknuo je važnu ulogu Hrvatske unutar Europe, koja se uskoro treba i formalizirati njezinim članstvom u EU.
Hrvatska je niz godina omiljena turistička destinacija, te je važna i u pogledu prometnih veza i luka, a u sljedećim će desetljećima igrati i važnu energetsku ulogu, istaknuo je Zeil.
On je dodao kako se Bavarska nakon krize, zahvaljujući svojoj industriji, snažno gospodarski pokrenula te ostvaruje značajne poslovne rezultate napomenuvši i važnost ovog skupa te očekivanja da poslovni razgovori doprinesu konkretnim poslovnim rezultatima. Inače, 340 bavarskih tvrtki posluje na hrvatskom tržištu, a 90 ih ima i svoje podružnice u Hrvatskoj, istaknuo je Zeil.
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, Đuro Popijač, naglasio je kako je Hrvatska potpuno spremna prihvatiti značajni investicijski val u industrijsku proizvodnju.
|
Njezinih 300 poduzetničkih zona potpuno je spremno dočekati investitore. Njemačka se proizvodnja nakon krize zahvaljujući industriji snažno oporavlja, a Hrvatska mora biti spremna iskoristiti tu priliku te uvjetima i svojom kvalitetnom infrastrukturom učiniti sve na privlačenju investitora, rekao je Popijač dodavši kako postoje mogućnosti da njemačke tvrtke svoje proizvodne kapacitete organiziraju i na ovim prostorima.
Hrvatska je svjesna položaja svojih energetskih putova te infrastrukture u koju se i ulaže. Tako se grade spremnički kapaciteti za sirovu naftu i naftne derivate, a Hrvatska se nalazi i na ključnom koridoru energetskih i plinskih putova.
Njemačku, odustajanjem od nuklearne energije, očekuju i nove koncepcije osmišljavanja energetskih izvora. Njemačka gradi ne samo vjetroelektrane, već i termoelektrane i druga postrojenja i u tome je prilika da revitaliziramo neiskorištene potencijale hrvatske industrije.
Hrvatska ima potencijala uključiti se u energetske investicije, istaknuo je Popijač, dodavši kako će se i u Hrvatskoj graditi hidroelektrane, te termoelektrana u Plominu (blok 3), a u planu je i nekoliko plinskih elektrana.
Na okruglom stolu „Energetika“ bavarskim i hrvatskim je institucijama te tvrtkama predstavljeno stanje i perspektive energetike u Hrvatskoj, osobito obnovljive energije i energetska efikasnost, dok je na okruglom stolu „Infrastruktura“ predočeno stanje u Hrvatskoj u području prometa i logistike te zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada.
U vanjskotrgovinskoj robnoj suradnji između Hrvatske i Njemačke lani je ostvareno ukupno 3,726 milijardi USD, od čega je hrvatski izvoz iznosio 1,218 milijardi USD, te je prema prethodnoj godini veći za 6,18 posto, a uvoz iz Njemačke iznosio je 2,5 milijardi USD, što je manje za 12,4 posto.
Hrvatska je u Njemačku lani najviše izvozila sjedala, avionska i auto sjedala, obuću, turbomlazne motore, odijela, komplete, jakne, sakoe itd., te instrumente i aparate za automatsku regulaciju, a iz Njemačke su se najviše uvozili osobni automobili, lijekovi, motorna vozila za prijevoz robe, dijelovi i pribor za vučna vozila itd.
Lani je Hrvatsku posjetilo 1,525 milijuna njemačkih turista, što je 4,2 posto više nego prethodne godine te su ostvarili 11,476 milijuna noćenja, što je rast za 2,8 posto.
Nijemci su ostvarili 22,5 posto ukupnog broja stranih turističkih noćenja u RH u 2010. godini. Od 2003. godine do 2010. s udjelom od 11,97 posto odnosno 2,930 milijardi eura u ukupnim stranim izravnim ulaganjima u Hrvatsku Njemačka zauzima treće mjesto iza Austrije i Nizozemske. Među najvećim su ulagačima u Hrvatsku Deutsche Telekom AG, Siemens AG, Bayer AG, ThyssenKrupp, Schott AG itd.
|
|
Postoji prostor i za unapređivanje i povećanje poslovanja sa sjevernim dijelom Njemačke, sudjelovanje njemačkih investitora u hrvatskom turizmu, a i energetika je otvorena za moguća ulaganja, osobito u području distribucije plina te proizvodnji električne energije. U sektoru graditeljstva i montažnih radova moguća je suradnja i zajednički nastup graditeljskih tvrtki obje zemlje na trećim tržištima.
|
|
 |
|