21.10.2009.
HUP predlaže drukčiju Vladu
Kuštrak je istaknuo i kako Hrvatska nalazi u izuzetno važnom razdoblju i kad je riječ o pregovorima s EU, ali da ako Hrvatska ne uđe u EU kao mnogo konkurentnija, većina građana od toga ulaska neće imati nikakve koristi
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pozvala je na postizanje nacionalnog konsenzusa oko nove ekonomske politike i stvaranje "Vlade ekonomskog napretka“, kako je to formulirao direktor HUP-a Đuro Popijač.
"Zazivamo hrvatsku elitu da pokuša pronaći društveni konsenzus oko svih ključih stvari jer su se postojeći modeli istrošili“, poručili su iz HUP-a.
"Ako se političke stranke mogu dogovoriti oko izmjena Ustava, onda mogu i oko promjene ekonomske politike“, rezimirao je predsjednik HUp-a Damir Kuštrak na konferenciji za novinare u HUP-u nazvanoj "5 do 15: godinu poslije“, a koja je održana godinu dana nakon što su poslodavci pozvali Vladu na poduzimanje niza mjera za ublažavanje posljedica krize, od kojih, kako su kazali, nije realizirano ništa ili je, štoviše, učinjeno baš suprotno predloženom.
Zato, kako je kazao, Kuštrak, poslodavci koji su predlagali da se ove mjere ugrade u politiku Vlade u izradi državnog proračuna za 2009. sada mogu samo ponoviti priču i umjesto 2009. staviti godinu 2010.
"Tada smo rekli da javna potrošnja ne smije biti uzrok rasta troškova poslovanja, a ona je narasla unatoč tri rebalansa. Upozorili smo da realne plaće treba održati poreznim rasterećenjem, a umjesto toga dobili smo krizni porez i viši PDV. Također smo kazali da država ne smije biti uzročnik nelikvidnosti niti u jednom sektoru, a upravo je država glavni uzrok nelikvidnosti. Državne investicije nisu preusmjerene u one sektore i gospodarske subjekte koji u kratkom roku osiguravaju gospodarske učinke, a tek se počelo razgovarati o tome hoće li biti novca za realizaciju velikih projekata. Također, umjesto da kreditni potencijal banaka služi prije svega gospodarstvu i stanovništvu, guverner HNB-a potvrdio je kako je većinu tog potencijala potrošila država“, pobrojio je Kuštrak.
|
"Ovo je još jedna prilika da se nako desetak mjeseci pogađanja oko toga jesmo li ili nismo u krizi ili recesiji napokon trgnemo. Aktivnosti Vlade svele su se na očuvanje digniteta“, upozorio je Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članica HUP-a. Vladimir Ferdelji, predjednik CRO industrije HUP-a podsjetio je kako su poslodavci prije godinu dana najavili krizu, val stečajeva i gubitak radnih mjesta.
"Prevarili smo se u procjeni - nažalost, današnji rezultati govore da smo bili optimisti kada smo u veljači kazali da će se dnevno gubiti 150 radnih mjesta jer ih se gubi 160, a to je jedna tvornica srednje veličine. Za one koji su ta radna mjesta izgubili sve su mjere zakašnjele. Broj novoprijavljenih radnika iz prerađivačke industrije na burzi rada danas je 50 posto veći nego prošle godine danas smo u situaciji da nam je industrija na razini od 70 posto one iz davne 1990. godine, a deindustrijalizacija je jedina strategija koja se u Hrvatskoj permanentno provodi. No, ipak ono što se za spas radnih mjesta učini danas bit će mnogo jeftinije od onoga što će se učiniti sutra“, upozorio je Ferdelji.
Kuštrak je istaknuo i kako Hrvatska nalazi u izuzetno važnom razdoblju i kad je riječ o pregovorima s EU, ali da ako Hrvatska ne uđe u EU kao mnogo konkurentnija, većina građana od toga ulaska neće imati nikakve koristi.
|
"Premijerka Jadrnaka Kosor mora privesti sebi najbolje ljude koje zemlja ima da bi počeli otvarati nadu. Smatramo da je došao trenutak za postizanje društvenog konsenzusa svih stranaka i institucija javne djelatnosti, napraviti pritisak na sve političke opcije da stave glave skupa i shvate da su neke stvari iznad partikularnih interesa. Postoji niz načina kako se to može izvesti, ali važna je poruka da je društvo spremno na promjene“, kazao je Kuštrak.
Nije odgovorio na pitanje o svom eventualnom angažmanu u izvršnoj vlasti, no kazao je kako će HUP podržati novu ekonomsku politiku.
Ferdelji je dodao da je proračun samo jedan od elemenata ekonomske politike, a da se mora mijenjati cijela ekonomska politika. To prema njegovom mišljenju, ne mogu učiniti dosadašnji savjetnici Vlade koji su za 2009. predvidjeli gospodarski rast od 4 posto. "Mogu li isti ti ljudi biti podloga za novi proračun i ekonomsku politiku? Mogu, ali s istim rezultatima kao i dosad!“, kazao je.
Miloloža je govoreći o proračunu kazao kako da se od onih koji tvrde da je unaprijed zadato 82 ili 87 posto proračuna niti ne može očekivati nikakve pomake osim da taj zadati dio proračuna naraste na 90 posto s obzirom da će u budućnosti rasti broj umirovljenika.
"Moramo krenuti u reforme tih 87 posto jer to nije nepromjenjivo“, zaključio je Miloloža. (Bankamagazin)
|
|
 |
|