02.07.2006. (Uredništvo)
Specijalizacija za sve segmente trgovačke djelatnosti
|
Razgovor s Josipom Zaherom, Predsjednikom Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca
|
Recite nam ponešto o sebi, o vašoj dosadašnjoj poslovnoj karijeri.
– Poslovnu karijeru započeo sam 1985. godine u državnoj upravi, u gradskom poglavarstvu Jastrebarsko, i to kao gospodarski inspektor, nakon čega postajem voditelj inspekcija. Od 1991. godine komercijalni direktor u Trgovačkom dioničkom društvu Japetić, zatim predsjednik uprave u TDD Japetić od 1993. godine. U to vrijeme kao idejni začetnik udruživanja trgovačkih lanaca u Hrvatskoj osnivač sam Ultra grupe koja se razvila u respektabilnu udrugu trgovaca, a od 2004. godine u Agrokoru direktor Strategijske poslovne grupe Maloprodaje. U domeni trgovine sam od samog početka svoje poslovne karijere, praktički odmah po završetku studija, jer i u vrijeme rada kao gospodarski inspektor na samim počecima, područje mojeg djelovanja većim dijelom bilo je vezano za trgovinu i procese u trgovini. Danas sam i Predsjednik Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, tako da mi je trgovina ‘pod kožom’ na neki način.
Kakvi su trendovi hrvatske trgovine od 90-ih do danas. Kako ih vi vidite?
– Kretanja trgovine u našoj zemlji od 90-ih do danas ukazuju na brojne i značajne promjene u strukturi samog tržišta. Devedesetih godina to je još uvijek bila stara distributivna trgovina, sazdana od malih i srednjih uglavnom lokalnih, te nekoliko večih trgovačkih lanaca. Prisjetimo se samo nekih od njih: bili su tu Unikonzum, Slavija, Nama, Brodokomerc, Dalma, zatim Sloboda, Trgostil, Japetić, Trgocentar i mnogi drugi. Potom su tu bile specijalizirane trgovine kao primjerice Elektropromet, Ferimport, Brodomerkur, Tekstilpromet itd. U to vrijeme, na početku devedesetih, krenula je i privatna inicijativa koja je rezultirala osnivanjem brojnih malih lokalnih trgovina. U tom tranzicijskom periodu nastala je u trgovini u nas ona situacija koju su zemlje razvijene Europe prošle daleko prije i što je nužno ukazivalo na potrebu restrukturiranja trgovačke djelatnosti. Dolazilo je do propadanja srednjih i većih lanaca, tako da danas imamo situaciju u kojoj je tek manji dio njih i opstao na tržištu. Pravovremenim restrukturiranjem Konzum je širenjem te akviziranjem proširio nacionalnim tržištem a potom i regionalnim tržištem Tijekom devedesetih godina pojavili su se i neki novi trgovački lanci, koji su danas stasali i razvili se u vrlo respektabilne poslovne subjekte kao što su: Getro, Tommy, KTC i drugi dok su preostali srednji trgovački lanci udruženi u grupacijama CBA i Ultra Gros grupe.
|
|
Došlo je i do prodora trgovine iz europskog okruženja, spomenimo tek neke od njih: Kaufland, Baumax, Bauhaus, Billa, Metro. Na taj način smo dobili sliku trgovine na tržištu Hrvatske koja nam je danas dobro poznata. Smatram kako razdoblje konsolidacije i dijeljenja karata još uvijek nije do kraja završeno. Tržište će se sasvim sigurno još preslagivati u narednom periodu, ali očekujem kako će se u razdoblju od narednih pet godina ipak stabilizirati. Mi držimo kako će u tom procesu vodeću poziciju na tržištu i dalje zadržati Konzum kao regionalni lanac, sa dijelom domaćih trgovaca, ali je i za očekivati kako će sve ozbiljnije pozicije zauzimati i stranci koji će se u nadolazećem razdoblju konsolidirati pa možda čak i u nekoj mjeri povezati. To znači kako će biti izuzetno teško da na ovom malom tržištu opstanu svi koji su i danas na njemu prisutni, bilo da se radi o domaćim, bilo o stranim trgovačkim lancima.
|
Kakvo je vaše mišljenje o novom Zakonu o trgovini, koji je u pripremi, kao i o tijeku provedbe Pravilnika o ambalaži?
– Budući da smo mi na neki način postali partneri, znači časopis Suvremena trgovina i web portal suvremena.hr i HUP - Udruga trgovine, što je dobro i taj odnos moramo i dalje unaprjeđivati, time ste dijelom i upoznati što naša udruga radi u domeni zakonodavnog uređivanja djelatnosti trgovine. Hrvatska udruga poslodavaca sudjeluje u legislativnim procesima koji se tiču trgovine, u onoj mjeri u kojoj nam to dopuštaju vrijeme i okolnosti, i shodno tomu pokušavamo uticati na cjelokupno okružje u kojem trgovina posluje. Mi već zadnjih sedam ili osam godina vrlo intenzivno upućujemo naše sugestije, prijedloge i podzakonske akte u proceduru i ostvarujemo suradnju s Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom zaštite okoliša na onim pitanjima koji se tiču trgovine. U zadnje vrijeme to je Zakon o trgovini koji sada ulazi u saborsku proceduru i oko kojeg se već nekoliko godina lome koplja. Budući da je Zakon o trgovini, koji je sada na snazi, donijet još 1996. godine, a već smo naglasili kako se mnogo stvari od tada promijenilo, postavlja se imperativ zakonskog uređenja novonastalih odnosa u trgovačkoj djelatnosti. Nova zakonska regulativa treba pravilno vrednovati nove odnose koji su nastali u području trgovine, a samoj djelatnosti dati onaj značaj koji joj u društvu i pripada. Trebat će se utanačit oni odnosi i one vrednote koji su važeći u Europi, kojoj težimo i prema kojoj se moramo ravnati. Ukazali smo na nekoliko stvari pri izradi zakonodavnog rješenja. To su, prije svega, nelojalna utakmica, zatim antidumping, područje radnog vremena zaposlenih u trgovini. Mogu reći kako je dio naših prijedloga usvojen i ušao je u proceduru, a jedan dio nije. Na zadnjem Gospodarsko socijalnom vijeću sam osobno iznio te primjedbe i dobio suglasnost ministra gospodarstva, gos-podina Vukelića, da ćemo prije drugog čitanja organizirati sastanak kako bismo zajedno vidjeli što još možemo učiniti kako bi taj zakon u drugo čitanje ušao u što kvalitetnijoj formi. Sve sa zajedničkim ciljem kako bi novi Zakon o trgovini potaknuo razvoj trgovačke djelatnosti, a ne na bilo koji način ometao ili čak zaustavio taj proces.
U zadnjih pola godine posebno je aktualan Pravilnik o ambalaži. U pogledu uređenja tog segmenta također smo imali svoje primjedbe i još uvijek smatramo kako, i nakon pola godine proved-be, Pravilnik nije zaživio u svim potrebnim segmentima. Dosta je teško stvoriti prave preduvjete za njegovu pravilnu primjenu kako bi se na adekvatan i svima prihvatljiv način tretiralo to područje. Neke naše sugestije, koje smo iznijeli još u ranoj fazi primjene Pravilnika, su i prihvaćene, ali smo dogovorili s ministricom za zaštitu okoliša Marinom Matulović-Dropulić jedan svojevrstan time-out, period nakon kojeg ćemo sjesti i pokušati doraditi neke detalje.
|
Da li su u tom procesu više pogođeni mali trgovci, jer veličina prodajnog prostora očito determinira mogućnost obavljanja te djelatnosti?
– Svakako. Mi smo imali određene primjedbe vezane i uz tu problematiku, budući da manje trgovine bilo da su u sastavu trgovačkih lanaca ili u vlasništvu trgovaca pojedinaca, vrlo teško mogu zadovoljiti sanitarne i druge uvjete u pogledu kvalitetnog sakupljanja ambalaže. U ljetnom periodu to će naročito biti vidljivo. Mi smo upućivali sugestije koje bi vodile u tom smjeru da se odredi veća kvadratura prostora koji može obavljati tu djelatnost. Po našem prijedlogu radilo bi se o trgovačkim prostorima od 500 do 700 četvornih metara, koji bi bili u mogućnosti ostvariti provođenje svih sanitarnih i zdravstvenih normi neophodnih za rukovanje i sakupljanje ambalažnog otpada. U većim prodajnim prostorima to se lakše osigura budući je i protok ambalažnog otpada veći pa je i financijska i tehnička sredstva lakše pribaviti. U nemogućnosti ostvarenja tih preduvjeta, manji prodajni prostori su skupljali ambalažni otpad u vreće, koje se drže u neposrednoj blizini prodajnih polica, što po nama svakako nije način na koji želimo riješiti problem zbrinjavanja ambalaže.
|
Što očekuje hrvatsku trgovinu u ozračju pridruživanja Europskoj uniji?
– Hrvatska trgovina i ulazak u EU sasvim sigurno je područje koje nas trgovce posebno interesira i provocira. Neminovno je da ćemo mi, prije ili kasnije, ući u Europsku Uniju, jer tu po svim kriterijima i pripadamo. Prilagodbe su nužne, ali ću naglasiti koliko je bitan naš iskorak prema tržištima ujedinjene Europe, budući da konkurenciju iz EU mi u Hrvatskoj već imamo. Čak i uz određene mjere koje Hrvatska ima, može se reći kako se naše tržište u pravom smislu otvorilo prema Europi kako u segmentu roba, tako i u pogledu dolaska stranih operatera, odnosno inozemnih trgovačkih lanaca. Očekuje nas sasvim sigurno još veća konkurencija, ali mi vjerujemo kako će to donijeti i kriterije koji važe na europskom tržištu. Pogrešno se često misli kako je tržište Europe potpuno liberalno. Svjedoci smo intenzivnog prodora velikih trgovačkih kuća ne samo na hrvatsko, nego i na tržišta istočnoeuropskih zemalja. No zemlje Europske Unije svoja matična tržišta jako dobro štite. Hrvatska je jako uvozno orijentirana, no članstvom u EU očekujemo kako će se to veliko tržište otvoriti do određene mjere i za hrvatske proizvođače, a dijelom i za hrvatske trgovce.
Da li se na neki način može regulirati koliki se dio hrvatske robe mora nalaziti na policama trgovina?
– To je iznimno teško regulirati, to ustvari i neće biti moguće regulirati. Znakovito je to da, kao što su se restrukturirali domaći trgovački lanci tako će u narednom periodu morati proći proces restrukturiranja i hrvatski proizvođači. U ozračju dolaska discountera na područje Hrvatske, domaći proizvođači će postati dijelom nekonkurentni i bez kvalitetnog restrukturiranja teško je očekivati da njihovi proizvodi cjenovno konkuriraju na otvorenom i transparentnom tržištu.
|
Možete li nam reći nešto o aktualnim aktivnostima HUP-a i Agrokora?
– Nedavno je osnovana Koordinacija specijaliziranih trgovaca za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima, koja okuplja šezdesetak trgovaca koji su preko HUP-a našli subjekt preko kojeg mogu uskladiti svoje interese. Priprema se i nova Koordinacija trgovaca autoindustrije i autodijelova, što predstavlja naše opredjeljenje da se u što većoj mjeri specijaliziramo za sve segmente trgovačke djelatnosti. Pred nama je, u vrlo skorom vremenu, i godišnja skupština što je izraz našeg nastojanja da i u ovom ljetnom periodu ostanemo vrlo aktivni i vrlo aktualni.
Agrokor također vrlo intenzivno širi svoje poslovanje, pokušavamo teritorijalno pokriti cjelokupno nacionalno područje. Intencija nam je da to u glavnini slučajeva budu trgovine velikih formata. Intenzivno je i širenje prema zemljama u regiji. Od prošle godine funkcioniramo vrlo dobro u Srbiji i tijekom slijedećih nekoliko mjeseci planiramo daljnje proširenje postojećih kapaciteta.
|
Curriculum vitae:
Datum i mjesto rođenja:
24. lipnja 1959. u Jastrebarskom
Školska sprema:
diplomirani ekonomista, inženjer prometa
Strani jezici:
služi se engleskim i njemačkim jezikom
Interesi, hobi:
vinogradarstvo, vinarstvo, budući da potječe iz kraja gdje se vino tradicionalno proizvodi, trudi se zadržati tu tradiciju, a od sportskih aktivnosti voli jedrenje
|
|
 |
|